Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, ponovo je izazvao političku polemiku izjavama o Bosni i Hercegovini, posebno u vezi s predstojećom konvencijom koju organiziraju intelektualci pod nazivom “Bosna je naša – bosanska”. Dodik je komentirao ovu inicijativu, iznoseći svoje stavove o tome što Bosna i Hercegovina predstavlja i kako bi trebala biti strukturirana prema njegovim viđenjima. Njegove izjave ponovno su izazvale oštre reakcije u političkom i intelektualnom životu zemlje.
Na početku, Dodik je iznio stav da BiH može biti samo država tri konstitutivna naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka, i smatra da ni jedan drugi entitet, pa ni Bosanci, nemaju pravo da budu predstavljeni kao konstitutivni narodi. Ovaj njegov komentar odnosi se na sarajevske intelektualce koji planiraju održati konvenciju u Sarajevu, na kojoj će biti iznesene ideje o tome kako BiH treba da bude zamišljena. Dodik je izrazio sumnju u uspjeh te konvencije, nazvavši je “besmislenom” i smatrajući da takvi susreti samo još više kompliciraju političku situaciju u BiH.
Prema Dodikovim riječima, “Bosna je naša – bosanska” je slogan koji nije u skladu s ustavnim okvirom BiH, prema kojem bi zemlja trebala biti definisana kao zajednička država tri naroda. On smatra da Bosanci, kao takvi, nemaju osnove za bilo kakvu političku reprezentaciju na nivou države, jer je ustavni okvir jasno definirao Srbe, Hrvate i Bošnjake kao tri konstitutivna naroda. Dodik je izjavio: “Bosanski može biti lonac, možda kafa u nekim kafićima centralne BiH, ali Bosna i Hercegovina može biti definisana samo kao zajednička država tri konstitutivna naroda: Srba, Hrvata i Bošnjaka, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.”
Pored ovih komentara, Dodik je iznio stav da bi bilo korisno da je javnost svjesna što misle politički predstavnici iz Sarajeva. Prema njegovim riječima, intelektualci iz Sarajeva nisu dovoljno jasno iznosili svoje stavove, a sada su, kako kaže, “skinuli maske” i iznijeli ono što su zapravo željeli reći već dugo vremena. Dodik smatra da je BiH u suštini država Bošnjaka, što je i prethodno često ponavljao, ističući da je takva politika dominantna u Sarajevu. Ovaj njegov zaključak označava kako on vidi dugoročni politički trend u BiH, s naglaskom na bošnjačku dominaciju u većini političkih sfera.
Dodik također smatra da su sve aktivnosti koje dolaze iz Sarajeva i koje su protiv Republike Srpske, u stvari, usmjerene na slabljenje dejtonske strukture i uništavanje prava i statusa Srba unutar BiH. On ističe da su slični planovi već postojali i ranije, ali da će sada, zahvaljujući “iskrenim” izjavama sarajevskih intelektualaca, biti jasno vidljivo ko je odgovoran za trenutnu političku situaciju.
Zanimljivo je da Dodik u svojim izjavama spominje i Ustav BiH, tvrdeći da je prema njemu BiH prije svega država tri konstitutivna naroda. Ovo je u skladu s njegovim političkim stavovima, koji često imaju za cilj očuvanje autonomije i prava Srpske unutar BiH. Također, tvrdi da bi Sarajevo trebalo poštovati ovaj ustavni okvir, umjesto što se, prema njegovim riječima, pokušava nametnuti nešto što je politički neodrživo.
Dodikove izjave nisu prošle neopaženo, a politički rivali iz drugih stranaka i oporbe imali su svoje komentare. Neki su kritizirali Dodikov nacionalizam i tvrdili da takve izjave samo produbljuju već postojeće političke podjele. U tom kontekstu, važno je napomenuti da je Dodik već nekoliko puta isticao da će Republika Srpska nastaviti slijediti vlastiti put, bez obzira na političke odluke koje dolaze iz Sarajeva. S druge strane, njegova kritika Sarajevu i bošnjačkim liderima ponovo je naglasila njegovu opoziciju prema bilo kakvim vanjskim intervencijama u političke procese unutar BiH.
Na kraju, Dodik je iznio zaključak da je dobro što su intelektualci iz Sarajeva otvoreno iznijeli svoje stavove. “Dobro je da svi vide ko razvaljuje BiH,” rekao je Dodik, smatrajući da su sada svi u BiH jasnije svjesni toga tko je odgovoran za trenutne političke podjele. Dodik je na ovaj način želio pokazati da je njegova stranka i dalje odlučna u očuvanju interesa Republike Srpske, bez obzira na političku situaciju u ostatku zemlje.
Ove izjave svakako potvrđuju njegovu dosljednost u politici koja se temelji na čvrstoj zaštiti interesa Srpske i podupiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma. No, ostaje pitanje hoće li takav pristup dugoročno pridonijeti stabilnosti BiH, ili će samo dalje produbiti već postojeće podjele među narodima u zemlji.
