Visoke Cijene Sahrana u BiH: Pitanje Prihvatljivosti
U Bosni i Hercegovini, sahrane su postale skupe i često predstavljaju veliki finansijski teret za porodice, bez obzira na njihovu religiju. Smrt ne bira vrijeme niti pita koliko novaca imate, ali troškovi sahrane variraju zavisno o vjerskim običajima. Katoličke i pravoslavne sahrane mogu koštati od jedne do tri prosječne plate, pa čak i do devet minimalnih penzija, ukoliko se želi najkvalitetnija usluga.
Troškovi Sahrane
Skromnije sahrane su, naravno, jeftinije. Cijena varira od 600 KM do 3.000 KM, zavisno o vrsti opreme i sanduka. Direktor JKP “Komemorativni centar” Tuzla, Faruk Latifagić, objašnjava da cijena pogrebnih usluga uključuje opremu koja može koštati od 250 KM do 3.000 KM. Ove cijene ne uključuju vjerski obred, koji za katolike i pravoslavce iznosi dodatnih 100 KM. Katolici također plaćaju godišnju naknadu za održavanje groblja od 20 KM. Fra Božidar Štrkalj iz tuzlanskog samostana napominje da cijene grobnih mjesta variraju, ponekad dosežući i do 800 KM. Iako su ove cijene niže u poređenju sa zapadnim zemljama, u odnosu na bosanskohercegovačke plate i penzije, i dalje su visoke.
Cijene Dženaza
Cijena dženaze u Tuzli, uključujući ukopno mjesto i kopanje, iznosi oko 1.000 KM, a vjerski obred se dodatno naplaćuje. Medžlis Islamske zajednice Tuzla nudi pogrebne usluge kroz preduzeće “Revda”. Cijena usluge zavisi o tome da li je osoba član Islamske zajednice (IZ). Godišnja članarina je 100 KM, a članovi sa deset godina neprekinutog članstva ostvaruju popust na pogrebne i vjerske usluge. Hasan-ef. Spahić, predsjednik Medžlisa IZ Tuzla, objašnjava da članovi s desetogodišnjim stažom mogu ostvariti popust do 100%, iako dodatne usluge mogu koštati od 100 KM do 200 KM.
Naknade za Nečlanove
Za nečlanove, pristupna naknada je 800 KM, a ukupni troškovi dženaze mogu dostići do 2.500 KM. Ova politika je dovela do povećanja broja članova Medžlisa IZ Tuzla, koji sada broji oko 15.000 porodica.
Pitanje Neplaćanja
U slučaju da porodica nije u mogućnosti platiti sahranu zbog teške finansijske situacije, država snosi troškove ukopa, dok vjerske zajednice besplatno obavljaju vjerske obrede. Hasan-ef. Spahić napominje da i vjerske zajednice i pogrebna društva moraju pokriti troškove svoje administracije iz pruženih usluga.
Zaključak
Troškovi sahrana u BiH su visoki i predstavljaju značajan finansijski izazov za mnoge porodice. Iako su cijene niže u poređenju sa zapadnim standardima, u kontekstu lokalnih primanja, one su značajne. Građani se moraju pripremiti godinama unaprijed, bilo kroz obezbjeđivanje grobnog mjesta, članarine ili štednju, jer smrt, kao i život, dolazi uz visoku cijenu.
