Denis Zvizdić, predsjedavajući Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nedavno je za Federalnu televiziju govorio o izazovima trenutne političke situacije u zemlji. Njegove izjave su izazvale veliku pažnju javnosti, posebno kada je otkrio detalje o ustupcima prema Draganu Čoviću i HDZ-u. Njegovi komentari osvijetlili su složene političke odnose unutar koalicije poznate kao Trojka, koja uključuje predstavnike nekoliko političkih opcija.
Jedna od ključnih tema intervjua bila je odluka o imenovanju Mire Džakule za direktora Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine. Zvizdić je otvoreno izjavio da je imenovanje bilo nepotrebno i da je, prema njegovom mišljenju, ta pozicija trebala pripasti predstavniku bošnjačkog naroda. On je argumentirao da hrvatski predstavnici već 11 godina obnašaju funkciju na toj poziciji, čime se, prema njegovom mišljenju, narušava princip ravnopravnosti. “Ja sam snažno insistirao na tome da se to promijeni,” naglasio je Zvizdić, dodajući da je to ponavljao na brojnim sastancima, kako unutar Trojke, tako i u razgovorima sa HDZ-om.
Zvizdić je objasnio da se ne protivi imenovanju Mire Džakule zbog njegove stručnosti, već zbog principa koji bi, kako tvrdi, trebali osigurati pravičnu zastupljenost svih naroda u BiH. Izričito je naglasio:
- Njegovi stavovi su temeljeni na principima ravnopravnosti.
- Imenovanje na osnovu političkih dogovora ne smije biti na štetu drugih naroda.
- Treba se voditi dugoročnim interesima države, a ne kratkoročnim političkim pogodnostima.
Unatoč njegovim argumentima, odluka je prošla, što je, prema njemu, posljedica političkih kalkulacija unutar Trojke. “Za to postoje svjedoci, lideri Trojke i gospodin Čović,” rekao je, jasno implicirajući da je bilo mnogo prilika da se situacija drugačije riješi, ali da su političke preferencije prevagnule.
Šireći priču, Zvizdić je govorio o dinamičnom odnosu unutar Trojke, ističući kako su često prisutni različiti pogledi na ključna pitanja. Ipak, rekao je da vjeruje u važnost koalicije jer BiH treba stabilnost i politički kontinuitet. No, po njegovim riječima, stabilnost se ne smije graditi na kompromisima koji zanemaruju ravnopravnost među narodima.
Pored ove konkretne situacije, Zvizdić je istakao širi problem u političkom sistemu BiH – nedostatak transparentnosti i jasno definiranih pravila igre. Naveo je da se previše odluka donosi iza zatvorenih vrata, gdje dominiraju uski politički interesi. Ova praksa, prema njegovim riječima, vodi ka gubitku povjerenja građana u institucije, što dodatno otežava ionako složenu političku situaciju.
Na kraju razgovora, Zvizdić je apelovao na sve političke aktere da se vrate osnovnim principima – poštovanju ustava, zakona i prava svih naroda u BiH. Poručio je da je ključ dugoročnog uspjeha u pronalaženju balansa između interesa svih zajednica. Njegove riječi reflektiraju duboko nezadovoljstvo postojećim stanjem, ali i optimizam da se kroz dijalog i političku volju mogu prevazići trenutne poteškoće.
Denis Zvizdić također je ukazao na ključnu važnost političke stabilnosti, koja mora biti zasnovana na poštovanju ravnoteže između svih naroda u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu, spomenuo je kako bi BiH trebala biti uređena prema principima federalizma i decentralizacije, koji bi omogućili svakom narodu da ima jednak utjecaj na političke odluke. Prema Zvizdiću, Bosna i Hercegovina je jedinstvena država, ali nije homogena, pa stoga mora biti organizirana na način koji osigurava ravnotežu interesa i prava svih naroda. Za njega, federalna struktura države nije samo politički okvir, već nužnost koja omogućava očuvanje mirnog suživota i dugoročnu stabilnost. On smatra da su povremeni politički kompromisi, koji mogu izgledati kao ustupci, u stvarnosti ključni za izgradnju povjerenja među narodima, ali da ti ustupci ne smiju ići na štetu temeljnih prava i ravnopravnosti.
Zvizdić se dotakao i tekuće političke dinamike unutar Trojke, koalicije koja okuplja stranke iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. U njegovoj izjavi osjeti se pomalo kritički ton prema trenutnim političkim liderima, koji, prema njegovim riječima, prečesto donose odluke temeljen na kratkoročnim političkim interesima i osobnim računima, zanemarujući širi interes države i njenih građana. On je istaknuo da su u Bosni i Hercegovini, iako postoje jasni zakonski okvir i ustavni principi, političke odluke često vođene interesima koji nisu u skladu s dugoročnim ciljevima stabilnosti i napretka. Zvizdić vjeruje da takva politika u konačnici šteti temeljnoj demokratiji i poštovanju ustava, jer stvara okolnosti u kojima su narodi podložni podjelama i nesuglasicama. S obzirom na povijest BiH, takve podjele mogu biti opasne, a stabilnost zemlje je ugrožena svakim pomakom prema političkoj nesigurnosti. On je također naglasio da je iznimno važno jačati institucije koje će osigurati da se sve političke odluke donose u skladu s načelima pravde, jednakosti i poštovanja ljudskih prava.
Zvizdić je još jednom ponovio kako su transparentnost i otvorenost ključni za povratak povjerenja građana u politički sustav. S obzirom na to da su politički pregovori često zatvoreni za javnost, on smatra da bi veća transparentnost u donošenju odluka omogućila građanima da bolje razumiju procese koji oblikuju njihovu budućnost. U zaključku, pozvao je sve političke aktere da prestanu s obmanama i da se fokusiraju na stvaranje zakonskog okvira koji bi dugoročno omogućio održiv mir i stabilnost. On također smatra da BiH treba raditi na unaprjeđenju međunarodnih odnosa, s naglaskom na suradnju s EU i susjednim državama, ali uz jasnu zaštitu svojih unutarnjih interesa. Samo na temelju poštovanja međusobnih prava i interesa BiH može ostvariti stabilnost koja će osigurati bolju budućnost za sve njezine građane, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost.
