Bosna i Hercegovina, zemlja u kojoj su političke turbulencije često prepreka napretku, trenutno je suočena s novim izazovima na putu ka evropskoj integraciji. Upravo tim povodom, održana je stručna konferencija posvećena pravosudnim reformama, koja je okupila ključne domaće i međunarodne učesnike. Događaj je organizovalo Udruženje “Vaša prava BiH” u saradnji s Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine, a fokus je stavljen na strateške dokumente i zakone koji su ključni za napredak zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.
Davor Bunoza, aktuelni ministar pravde, u svom obraćanju istakao je važnost donošenja zakona koji se odnose na pravosudni sektor, kao što su:
-
Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV)
-
Zakon o sudu Bosne i Hercegovine
-
Strategija za reformu pravosuđa
Prema njegovim riječima, ovi zakoni su trebali biti usvojeni još prošle godine, ali su naišli na otpor zbog nedostatka političke volje. Ipak, Ministarstvo pravde ne odustaje, te je već formirana radna skupina koja ubrzano radi na novim rješenjima, posebno na nacrtu zakona o VSTV-u.
Uprkos usporenom procesu, Bunoza zrači određenim optimizmom. Smatra da bi promjene u političkom raspoloženju mogle otvoriti prostor za usvajanje zakonskih rješenja koja su već dugo na čekanju. On naglašava da pravna država neće ojačati preko noći, ali da su postavljeni temelji koji će u narednim godinama donijeti plodove.
U sklopu istog izlaganja, ministar se dotakao i kontroverznog slučaja Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, protiv kojeg je pokrenut sudski postupak. Bunoza je jasno izrazio povjerenje u institucije Bosne i Hercegovine, ali i pozvao na odgovornost u slučaju da se dokaže da su zakoni prekršeni. Njegov stav reflektuje želju da se pokaže kako je pravda jednaka za sve, bez obzira na političku poziciju.
Ministar također ističe značaj nedavno donesenih zakona koji se odnose na borbu protiv korupcije, navodeći da su stroži čak i od onih u zemljama Evropske unije. Cilj je jasan – stvoriti zakonski okvir koji će omogućiti da pravosudne pozicije zauzimaju isključivo najkvalitetniji kandidati. Iako se rezultati neće odmah vidjeti, važno je zadržati kontinuitet i vjeru u proces.
Konferenciji su prisustvovali i brojni predstavnici domaćih i međunarodnih institucija, uključujući:
-
Ambasadore i predstavnike Evropske unije u BiH
-
Direkciju za evropske integracije
-
Visoko sudsko i tužilačko vijeće
-
Sudije i pravne eksperte
-
Organizacije civilnog društva
Oni su zajedno diskutovali o:
-
statusu strateških dokumenata za reformu pravosuđa
-
preprekama u implementaciji tih dokumenata
-
zakonskim inicijativama koje su planirane
-
ulogi međunarodne zajednice i nevladinog sektora u ovom procesu
Zajednička poruka svih učesnika bila je da je jačanje vladavine prava osnovni preduslov za bilo kakav napredak u evropskim integracijama. Također je naglašeno da samo zajednički pristup, uz kontinuiranu saradnju domaćih institucija i međunarodnih partnera, može donijeti potrebne promjene.
Kao dodatak izlaganju, Bunoza je istakao da se BiH nalazi na ključnoj prekretnici. Reforma pravosuđa ne smije biti političko oružje, već alat za obnavljanje povjerenja građana u sistem. Njegova poruka je jasna: pravna sigurnost i efikasno pravosuđe nisu luksuz, već nužnost za zemlju koja želi biti dio evropske zajednice.
U konačnici, poruke koje su odaslane s konferencije pokazuju da se, uprkos usporenim reformama i političkim nesuglasicama, u BiH ipak radi na izgradnji institucionalnog okvira koji bi mogao, dugoročno gledano, osigurati pravdu i stabilnost. Da bi se to postiglo, kako je naglašeno, potrebno je uložiti dodatne napore u promjenu mentaliteta, ali i osigurati konzistentnu političku volju da se reforme dovedu do kraja.
Važno je napomenuti da se ovakve konferencije ne smiju posmatrati samo kao formalni događaji, već kao platforme za konkretan dijalog i pritisak na institucije koje godinama pokazuju nedostatak funkcionalnosti i političke volje za reforme. Ministarstvo pravde BiH, kao ključni akter, ima zadatak ne samo da predlaže zakone, već i da stvori mehanizme njihove dosljedne provedbe, što zahtijeva širu društvenu mobilizaciju – uključujući akademsku zajednicu, pravne stručnjake, civilno društvo i međunarodne saveznike. Jedna od najvažnijih poruka koja se mogla iščitati između redova jeste da reforma pravosuđa neće biti uspješna ako ostane zarobljena u kancelarijama političkih elita. Potrebna je transparentnost, odgovornost i kontinuirano uključivanje građana u ovaj proces, jer bez povjerenja građana, nijedan zakon – ma koliko bio dobro napisan – neće imati stvarnu snagu. Stoga, iako ministar Bunoza izražava umjereni optimizam, jasno je da pred BiH stoji dug put koji zahtijeva ne samo zakonodavne izmjene, već i dubinsku institucionalnu i kulturološku transformaciju pravosudnog sistema.
