Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, ponovo je javno iznio stav da bi trajna stabilnost Bosne i Hercegovine mogla biti postignuta kroz decentralizaciju države i njeno uređenje u tri federalne jedinice. Prema njegovim riječima, ovakav model bio bi najlogičnije i najodrživije rješenje, posebno u kontekstu složenih političkih odnosa i dugogodišnjih etničkih i administrativnih prijepora unutar zemlje.
Čović je u svom obraćanju posebno naglasio važnost nezavisnog pravosuđa, ističući da je postupak pred pravosuđem BiH protiv Milorada Dodika izazvao sumnje u postojanje političkog utjecaja. Dodao je da je, uprkos takvim sumnjama, neophodno osigurati potpuno autonomno sudstvo koje će biti zaštićeno od svih oblika vanjskog pritiska.
Prema njegovom mišljenju, čak i kada postoje neslaganja s presudama ili odlukama suda, poštivanje sudskih odluka ostaje temelj za funkcioniranje demokratskog društva. Čović je naglasio da je ovo načelo ključno za očuvanje povjerenja građana u pravni sistem.
Govoreći o referendumu u Republici Srpskoj, Čović je procijenio da ovaj politički potez vjerovatno neće imati direktnog utjecaja na konačnu presudu Suda BiH. Međutim, smatra da referendum može poslužiti kao indikator političkog raspoloženja i stava građana RS prema aktuelnim pravosudnim procesima.
U svom istupu, lider HDZ-a BiH je uputio i poruku međunarodnoj zajednici. Po njegovom mišljenju, ona bi trebala promijeniti pristup prema BiH i umjesto uloge protektora, postati istinski partner domaćim institucijama i političkim akterima.
Ovo nije prvi put da Čović zagovara ideju o tri federalne jedinice. Sličan prijedlog iznio je i početkom maja ove godine, nakon čega su uslijedile reakcije iz domaće i međunarodne javnosti, u kojima je jasno naglašeno da takav model nije prihvatljiva opcija za uređenje BiH. Uprkos tome, Čović ostaje dosljedan svom stavu, vjerujući da bi ovakav oblik decentralizacije mogao riješiti dugogodišnje političke blokade i institucionalne krize.
Njegova trenutna izjava može se posmatrati i u širem političkom kontekstu. Kritičari smatraju da ovakav istup najviše ide u prilog Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a, koji se već duže vrijeme zalaže za jačanje autonomije entiteta i ima napet odnos s institucijama na državnom nivou. Time, kako tvrde analitičari, Čović ne samo da promoviše dugogodišnje zahtjeve HDZ-a BiH za većim stepenom hrvatske političke autonomije, nego i doprinosi dodatnim tenzijama i političkom haosu unutar zemlje.
Ključne poruke iz Čovićevog istupa mogu se sažeti na sljedeći način:
-
Decentralizacija BiH u obliku tri federalne jedinice kao trajno rješenje.
-
Potpuna nezavisnost pravosuđa bez političkog utjecaja.
-
Poštivanje sudskih odluka bez obzira na lične ili političke stavove.
-
Referendum u RS nema pravni utjecaj, ali odražava političko raspoloženje.
-
Međunarodna zajednica treba biti partner, a ne protektor.
Zaključno, Čovićev prijedlog o tri federalne jedinice, iako ranije odbijen od mnogih političkih i međunarodnih aktera, ostaje centralna tačka njegovog političkog programa. On ga vidi kao ključ za trajni mir i stabilnost, dok kritičari upozoravaju da takva ideja, u aktuelnim političkim okolnostima, može dovesti do još dubljih podjela i otežati funkcioniranje zajedničke države.
Ostaje da se vidi hoće li ovaj prijedlog u budućnosti dobiti širu podršku ili će, kao i ranije, naići na snažan otpor, posebno među onima koji vjeruju da jedinstvena i funkcionalna Bosna i Hercegovina ne može opstati uz dodatne administrativne podjele po etničkoj osnovi.
