ČEKAJUĆI SCHMIDTA: Šta je visoki predstavnik mislio govoreći o tri federalne jedinice?

U proteklim danima javnost Bosne i Hercegovine ponovo je uzdrmana izjavom visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je u gostovanju na Federalnoj televiziji spomenuo mogućnost daljnjeg rada na prijedlogu o formiranju tri federalne jedinice unutar države. Njegova konstatacija da postoji spremnost međunarodne zajednice da učestvuje u tom procesu, izazvala je val reakcija u političkom i medijskom prostoru, ali i zabrinutost brojnih građana koji u ovakvim prijedlozima vide potencijalnu prijetnju za teritorijalni integritet BiH.

U reakciji koja je uslijedila gotovo odmah, Stranka demokratske akcije (SDA) je uputila javni apel visokom predstavniku da pojasni svoju izjavu, ističući da njegov zadatak nije podržavanje ili kreiranje novih etničkih podjela, već nadzor nad provedbom Dejtonskog mirovnog sporazuma. SDA je jasno poručila da ideja o dodatnoj etnoteritorijalnoj reorganizaciji zemlje krši osnovne principe Dejtona, podsjećajući da su ovakvi prijedlozi suprotni ideji multietničke, jedinstvene i funkcionalne države.

Pored toga, redakcija “Slobodne Bosne” je također uputila službeni upit OHR-u u vezi s ovom temom, no odgovor nije stigao ni deset dana nakon postavljenog pitanja. Ova šutnja dodatno pojačava sumnje u to da bi Schmidtove riječi mogle odražavati neki interni plan ili pomak u međunarodnoj političkoj agendi, posebno s obzirom na njegove nedavne susrete s važnim evropskim dužnosnicima.

Schmidt je prethodne sedmice boravio u Briselu, gdje se sastao sa Kajom Kallas, visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku. Tom prilikom naglasio je da je buduće članstvo BiH u Evropskoj uniji od ključnog značaja za stabilnost regiona, ističući ozbiljnost i spremnost EU da preuzme odgovornost za mir i sigurnost na Zapadnom Balkanu. Nakon toga, u Berlinu, Schmidt je održao sastanak s njemačkim ministrom vanjskih poslova Johannom Wadephulom, koji je ponovio da Njemačka neće tolerisati pokušaje narušavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Upravo su ovakve izjave dobile pozitivne reakcije kod onih koji strahuju od etničke fragmentacije zemlje.

U kontekstu pomenute izjave, “tvrdoglavi pojedinci” koje Schmidt spominje odnose se prije svega na Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji već duže vrijeme zagovaraju političke modele koji uključuju dodatnu federalizaciju zemlje. Posebno je Čović, lider HDZ-a, krajem aprila ponovio svoju tezu o tri federalne jedinice – bošnjačkoj, hrvatskoj i srpskoj – kao modelu koji bi “zaustavio preglasavanja” i osigurao ravnopravnost konstitutivnih naroda. On je tvrdio da njegov prijedlog nije razgradnja BiH, već njezina stabilizacija, dok je optužio bošnjačke političare za navodnu sistematsku degradaciju državnog sistema.

Schmidt je istovremeno prisustvovao i na GLOBSEC forumu u Pragu, gdje je učestvovao na panelu o odgovornosti Evrope u turbulentnim vremenima. Tamo je poručio da Zapadni Balkan ne smije biti zapostavljen, a proširenje EU nazvao strateškim imperativom za očuvanje mira, jedinstva i zajedničkih vrijednosti.

U vezi s njegovom izjavom o tri federalne jedinice, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 uputila je otvoreno pismo zemljama članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC) tražeći pojašnjenje: da li je Schmidtov komentar bio lični stav, nespretnost u komunikaciji ili pak novi zvanični smjer u okviru međunarodne politike prema BiH.

U spornoj izjavi Schmidt je iznio da se o prijedlogu nije razgovaralo formalno, ali je naglasio da postoji mogućnost da se taj model uzme kao osnova za daljnje rasprave, posebno ako bi se time mogla pronaći rješenja za odluke Evropskog suda za ljudska prava. Također je nagovijestio da postoji odlučnost međunarodne zajednice da djeluje i omogući napredak u blokiranim političkim procesima u zemlji.

Iako su novinari pokušali kontaktirati pojedine SDA funkcionere kako bi dobili dodatne komentare, ti pokušaji nisu urodili plodom. Čini se da je zvanično saopćenje stranke u ovom trenutku jedina zvanična reakcija.

U svjetlu svih ovih dešavanja, Bosna i Hercegovina se nalazi u stanju političke neizvjesnosti, dok se domaća i međunarodna javnost s pravom pita: Šta je visoki predstavnik tačno mislio i kakve bi dugoročne posljedice njegova izjava mogla imati?

U međuvremenu, ostaje da se sačeka povratak Schmidta u zemlju, kada bi napokon mogao uslijediti jasniji odgovor na postavljena pitanja, ali i razjašnjenje namjera koje bi mogle duboko oblikovati budućnost BiH. Javnost s razlogom očekuje da međunarodni predstavnici djeluju s oprezom, te da njihovi komentari budu u skladu s ustavnom strukturom i suverenitetom zemlje.