U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu, atmosfera je danas izuzetno dinamična i napeta. Dom naroda PSBiH održava dvije važne sjednice – jednu hitnu i jednu redovnu, na kojima će se razmatrati ključni zakonski prijedlozi i politički osjetljive teme koje bi mogle značajno uticati na pravno-politički sistem zemlje. Ove sjednice su sazvane usred sve učestalijih poziva na reforme i političke pritiske unutar i izvan granica BiH, a jedna od pokretačica hitne sjednice je delegatkinja Marina Pendeš, koja je predložila ubrzano razmatranje pojedinih zakona.
Hitna sjednica, koja je zakazana za 10 sati, fokusira se na nekoliko strateški važnih prijedloga, a među njima se izdvajaju:
-
Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV),
-
Prijedlog zakona o Sudu BiH,
-
Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH,
-
Zahtjevi za smjenu nekoliko državnih ministara i funkcionera iz SNSD-a, uključujući Stašu Košarca, Srđana Amidžića i Nikolu Špirića.
Prema navodima Vijeća ministara BiH, koje je predlagač zakona o VSTV-u, cilj ovog akta je da se ojača nezavisnost pravosuđa, unaprijedi vladavina prava i time ispuni jedan od ključnih uslova za dalji pristupni proces Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
U vezi sa Zakonom o Sudu BiH, delegatkinja Marina Pendeš insistira da se prijedlog razmatra po hitnom postupku. Ovim zakonom bi se definisali elementi kao što su:
-
Kontinuitet postojanja Suda BiH,
-
Uspostava Apelacijskog odjeljenja kao drugostepene sudske instance,
-
Nadležnost i unutrašnja organizacija,
-
Sjedište suda (u Sarajevu) i sjedište apelacionog odjeljenja (u Istočnom Novom Sarajevu),
-
Finansijska i organizaciona struktura.
Još jedan prijedlog zakona koji bi se trebao razmatrati odnosi se na izmjene Izbornog zakona BiH, s posebnim fokusom na proceduru izbora članova Predsjedništva BiH i Centralne izborne komisije BiH. Takođe, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dostavio je zahtjev da se po hitnom postupku razmotri izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH, što dodatno komplikuje dnevni red.
U 12 sati je zakazan nastavak redovne sjednice Doma naroda, čiji je dnevni red izuzetno obiman, sa više od 50 tačaka. Među najvažnijim su i:
-
Prijedlog odluka o smjeni ministra vanjske trgovine Staše Košarca i ministra finansija Srđana Amidžića,
-
Prijedlog za razrješenje Nikole Špirića sa funkcije predsjedavajućeg Doma naroda, koji su podnijeli delegati Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović, Zlatko Miletić i Kemal Ademović.
Zanimljivo je da su iste tačke već bile na dnevnom redu hitne sjednice zakazane za 19. maja, ali su tada delegati SNSD-a iz Kluba srpskog naroda – Sredoje Nović, Radovan Kovačević i Nikola Špirić – napustili sjednicu na početku, čime je onemogućeno postizanje kvoruma, pa se o tim tačkama nije moglo raspravljati.
U nastavku redovne sjednice takođe će se razmatrati:
-
Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, predlagača Džemala Smajića,
-
Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih stranaka, koji je predložio Zlatko Miletić,
-
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o administrativnim taksama, koji je u fazi prvog čitanja, a predložilo ga je Vijeće ministara BiH,
-
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji predlaže Želimir Nešković.
Osim zakonodavnih prijedloga, na dnevnom redu su i brojni izvještaji, kao i informacije, odluke i saglasnosti za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma i ugovora.
U političkom smislu, sjednice Doma naroda koje se danas održavaju mogu imati dalekosežne posljedice, posebno ako dođe do smjena visokih SNSD-ovih zvaničnika, što bi moglo narušiti postojeće koalicione odnose na državnom nivou. Taktike opstrukcije, napuštanje sjednica i nedostatak kvoruma postali su uobičajeni alati u borbi za političku dominaciju, čime se dodatno otežava već krhka funkcionalnost državnih institucija.
Iako će se o mnogim prijedlozima tek raspravljati, jasno je da BiH ulazi u novu fazu političke neizvjesnosti, gdje je svaka zakonodavna odluka i politički manevar podložan tumačenju kroz prizmu stranačkih interesa i etničke ravnoteže. Uprkos tome, neke od inicijativa – naročito one koje se odnose na jačanje pravosudnog sistema i izborne reforme – nose i potencijalne koristi za stabilnost i evropski put zemlje.
Završetak današnjih sjednica mogao bi donijeti jasniji uvid u to da li će BiH uspjeti da kroz institucionalni dijalog i zakonodavne procedure odgovori na ključne izazove, ili će političke blokade nastaviti da dominiraju njenim državnim mehanizmima.
