U New Yorku, u sjedištu Ujedinjenih naroda, održane su zatvorene konsultacije Vijeća sigurnosti na zahtjev Ruske Federacije, a povod je bila nedavna pravosnažna presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska. Presuda, donesena početkom ovog mjeseca, izrekla mu je kaznu od jedne godine zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Nakon konsultacija, pred novinare je izašao samo Dmitrij Poljanski, zamjenik ruskog ambasadora pri UN-u. On je istakao da je Rusija željela članovima Vijeća sigurnosti skrenuti pažnju na ono što smatra ozbiljnom prijetnjom stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Poljanski je naglasio nekoliko ključnih stavova:
-
Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, po ruskom mišljenju nije legitiman.
-
Njegovo imenovanje nije potvrđeno ni od strane Republike Srpske, niti od Vijeća sigurnosti UN-a.
-
Rusija već duže vrijeme upozorava da bi odluke visokog predstavnika mogle uvesti zemlju u političke probleme.
Prema Poljanskom, upravo se sada dešava ono na šta su ranije upozoravali – procesuiranje Dodika smatraju direktnom prijetnjom miru i stabilnosti u BiH.
Pozadina slučaja Milorada Dodika
Dodikova osuda temelji se na njegovom odbijanju da primijeni odluke visokog predstavnika iz jula 2023. godine. Konkretno:
-
Od 1. do 9. jula 2023. odbijao je provoditi Schmidtove mjere kojima se sprečavalo stupanje na snagu entitetskog Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
-
Ignorisao je odluku o sprječavanju stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS.
-
Dana 7. jula 2023. potpisao je ukaze o proglašenju ovih zakona, čime je direktno prekršio Schmidtovu odluku.
Važno je naglasiti da je 1. jula 2023. visoki predstavnik izmijenio Krivični zakon BiH, uvodeći krivično djelo neizvršavanja njegovih odluka. Upravo je na toj pravnoj osnovi pokrenut proces protiv Dodika.
Posljedice presude
Na temelju Izbornog zakona BiH, Centralna izborna komisija (CIK) odlučila je da Dodiku oduzme mandat predsjednika Republike Srpske, jer je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci.
Dodik ima pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH u vezi s ovom odlukom. Međutim, on je već javno odbacio mjeru CIK-a i najavio održavanje referenduma u Republici Srpskoj o svom političkom mandatu.
Stav Rusije naspram ostalih članica
Poljanski je, govoreći u ime Rusije, isticao da je proces protiv Dodika politički motivisan i da potiče iz odluka nelegitimnog visokog predstavnika. Smatra da ovakav pristup samo pojačava političke tenzije i može voditi destabilizaciji.
Ono što nije direktno rečeno, ali se može naslutiti iz ruskog nastupa, jeste da Moskva ovaj slučaj vidi i kao dio šireg političkog sukoba između međunarodnih institucija i vlasti Republike Srpske, pri čemu se Dodik pokušava predstaviti kao branilac entitetske autonomije.
S druge strane, većina članica Vijeća sigurnosti tradicionalno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH te legitimitet OHR-a. Iako se stavovi iz zatvorenih konsultacija ne iznose javno, poznato je da su mnoge zapadne zemlje već ranije jasno poručile da smatraju Schmidta zakonitim i njegov rad neophodnim za očuvanje mira.
Šira implikacija
Ovaj događaj ne odnosi se samo na Dodikov pravni položaj, već i na pitanje funkcionisanja državnih institucija, vladavine prava i odnosa između međunarodnih struktura i domaćih vlasti.
U političkom smislu, slučaj otvara nekoliko pitanja:
-
Koliko je jaka međunarodna podrška institucijama BiH u situacijama kada domaći lideri otvoreno odbijaju provoditi njihove odluke?
-
Može li pravosnažna presuda za nepoštivanje odluka visokog predstavnika biti presedan za druge političare?
-
Da li će referendum koji Dodik najavljuje biti samo politička poruka ili stvarni izazov postojećem ustavnom poretku?
Zaključak
Sastanak u New Yorku pokazao je da Rusija ostaje dosljedna u podršci Miloradu Dodiku, iako je u takvim stavovima prilično usamljena unutar Vijeća sigurnosti. Njihov fokus je na osporavanju legitimiteta Christiana Schmidta i naglašavanju da su odluke protiv Dodika politički motivisane.
Međutim, presuda koju je donio Sud BiH ostaje pravosnažna, a odluka CIK-a o oduzimanju mandata trenutno je na snazi. Bez obzira na pravne manevre i najave referenduma, međunarodni okvir za BiH i dalje je utemeljen na Daytonskom mirovnom sporazumu, a ključne institucije međunarodne zajednice nastavljaju pratiti situaciju.
Ova epizoda samo dodatno potvrđuje da je Bosna i Hercegovina i dalje prostor gdje se lokalne političke odluke nerijetko prepliću s globalnim geopolitičkim interesima, a u takvim okolnostima, svaki potez domaćih lidera može imati i međunarodne posljedice.
