Tri decenije nakon pregovora u Daytonu, sudbina Bosne i Hercegovine i dalje ostaje tema ozbiljnih rasprava i političkih nesuglasica, kako unutar zemlje, tako i u krugovima međunarodne zajednice. Nedavni istup Mire Lazovića, člana Predsjedništva Demokratske fronte, dodatno je osnažio debatu o potrebi temeljnog preuređenja državnog uređenja, naročito u kontekstu evropskih i evroatlantskih integracija koje, po svemu sudeći, pod trenutnim okolnostima ostaju nedostižan cilj.
Gostujući u jutarnjem programu BHRT-a, Lazović je iznio niz zabrinjavajućih, ali i konkretnih stavova o budućnosti zemlje. Prema njegovim riječima, sadašnji politički i ustavni okvir BiH ne omogućava napredak prema članstvu u Evropskoj uniji niti u NATO savezu. Zbog toga smatra da će u skorije vrijeme, posebno nakon nedavne konferencije u Daytonu i najave tzv. non-papera Njemačke i Francuske, uslijediti intenzivniji međunarodni razgovori o sudbini i restrukturiranju BiH.
Naglasio je ulogu ključnih međunarodnih aktera, rekavši da očekuje aktivniju ulogu tri važna faktora:
-
Francuske
-
Njemačke
-
Velike Britanije, koja, iako više nije članica EU, posljednjim diplomatskim angažmanima pokazuje istinsku zabrinutost za mir i stabilnost BiH.
Lazović se posebno osvrnuo na svoje iskustvo iz Daytonskih pregovora 1995. godine, prisjećajući se uloge američkog diplomate Richarda Holbrookea. Opisao ga je kao čovjeka koji je znao stvoriti potrebnu atmosferu za donošenje teških odluka, ne libeći se pritom izvršiti i pritisak. Holbrooke je, kako kaže Lazović, upozorio bh. pregovarače da će SAD odustati od angažmana ukoliko ne dođe do postizanja dogovora. Upravo tada, tvrdi Lazović, uspjeli su sačuvati Goražde unutar Federacije BiH i izboriti se za status Brčko distrikta, koji danas mnogi vide kao model za potencijalnu reorganizaciju cijele države.
Komentarišući recentne istupe Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH, Lazović nije krio razočaranje. Istakao je da je Čović nekonzistentan u svojim izjavama, često govoreći jedno, a djelujući suprotno. Posebno je kritizirao insistiranje na konceptu “legitimnog predstavljanja”, smatrajući da je to suštinski etnički princip koji se nikako ne uklapa u vrijednosti i standarde Evropske unije. Prema njegovom mišljenju, takva politika samo dodatno komplikuje situaciju i udaljava zemlju od integracija koje su u interesu svih njenih građana.
Jedan od najemotivnijih trenutaka njegovog gostovanja bio je kada se dotakao odnosa sa sadašnjim visokim predstavnikom u BiH, Christianom Schmidtom. Lazović je podsjetio da mu je Schmidt ranije u privatnim razgovorima govorio o potrebi za odlučnim djelovanjem i zaštitom demokratskih principa u BiH. Danas, međutim, Lazović smatra da retorika i djelovanje visokog predstavnika sve više odstupaju od tih obećanja, što izaziva razočaranje i sumnju u iskrenost međunarodne zajednice.
U kontekstu aktuelne političke krize i zamrznutih reformi, Lazovićeve poruke nose nekoliko ključnih poruka:
-
Bosna i Hercegovina mora biti preuređena kako bi se uklopila u evropski pravni i politički sistem.
-
Etnički principi i koncepti legitimnog predstavljanja ne mogu se pomiriti s demokratskim standardima koji vladaju u EU.
-
Međunarodna zajednica, a posebno Njemačka, Francuska i Velika Britanija, moraju se ponovo snažno angažovati u procesu.
-
Visoki predstavnik mora vratiti povjerenje građana odlučnim i principijelnim djelovanjem.
Lazovićeva iskrenost i direktnost, iako ponekad burna pred kamerama, oslikavaju duboku zabrinutost zbog trenutne situacije u državi. Njegovo iskustvo iz perioda kada se krojila postratna budućnost BiH daje dodatnu težinu njegovim riječima, posebno u trenucima kada se čini da zemlja ponovo klizi ka političkom zastoju i institucionalnoj paralizi.
U svjetlu svega izrečenog, postaje jasno da bez korjenitih ustavnih promjena i revitalizacije međunarodnog angažmana, Bosna i Hercegovina neće moći ostvariti ni svoj evropski ni sigurnosni potencijal. Građani ostaju taoci političkih igara, dok se retorika reformi sve više pretvara u prazne riječi. Ipak, istupi poput Lazovićevog podsjećaju da u političkom prostoru još postoje oni koji nisu odustali od borbe za funkcionalnu, pravednu i evropski orijentisanu Bosnu i Hercegovinu.
U konačnici, ostaje nada da će glasovi poput Lazovićevog poslužiti kao podsjetnik da se vizija moderne, demokratske i evropske Bosne i Hercegovine ne smije zaboraviti. Vrijeme je da se retorika zamijeni djelima, a politička odgovornost stavi ispred ličnih i etničkih interesa – jer samo tako zemlja može krenuti putem istinskog napretka.
