Bećirović u UN-u: Upozorenje na prijetnje miru, secesiji i slabljenju državnih institucija BiH
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović iskoristio je obraćanje Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija da međunarodnoj zajednici pošalje jednu od najoštrijih poruka posljednjih mjeseci: prema njegovim riječima, političko rukovodstvo Republike Srpske pokušava stvoriti uslove za secesiju, dok se istovremeno radi na slabljenju institucija koje su ključne za očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U takvom ambijentu, upozorio je, Bosna i Hercegovina ne može ostati bez podrške onih mehanizama koji su tokom decenija osiguravali mir i funkcionisanje države.
Bećirović je u svom nastupu naglasio da se iza retorike o „nadležnostima“ i „političkom suverenitetu entiteta“ zapravo krije proces kojim se pokušava potkopati ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Prema njegovoj ocjeni, svaki pokušaj otcjepljenja bio bi direktan napad na mir i otvoreno rušenje Dejtonskog sporazuma, međunarodnog dokumenta koji je okončao rat i uspostavio okvir za postratni poredak u zemlji. Posebno je upozorio da se takve aktivnosti ne smiju ignorisati niti relativizirati, jer istorijsko iskustvo pokazuje da politička eskalacija u Bosni i Hercegovini vrlo brzo može dobiti opasne sigurnosne posljedice.
Jedna od centralnih tačaka njegovog obraćanja odnosila se na, kako je naveo, dugogodišnje pokušaje da se oslabe institucije koje predstavljaju kičmu dejtonskog sistema. Među njima je izdvojio Ured visokog predstavnika (OHR), Ustavni sud BiH i državno pravosuđe, ističući da su upravo te institucije često bile meta političkih napada onih koji žele da suze nadležnosti države. Bećirović je poručio da se ne smije dozvoliti urušavanje pravnog autoriteta institucija koje su zadužene za očuvanje ustavnog poretka, posebno u trenutku kada su polarizacije u zemlji izražene, a političke tenzije pojačane.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Bećirović je zatražio da se razmotri ponovno aktiviranje ciljanih sankcija protiv aktera koji, po njegovom mišljenju, rade na destabilizaciji Bosne i Hercegovine. Time je aludirao na potrebu da međunarodna zajednica ne ostane pasivna pred političkim potezima koji mogu voditi daljem rastakanju državnih institucija. Upozorio je i na lobističke aktivnosti koje, kako tvrdi, rukovodstvo Republike Srpske koristi kako bi pokušalo promijeniti stavove Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih partnera o Bosni i Hercegovini, te tako osigurati širu međunarodnu podršku za secesionističke namjere. Takve aktivnosti, rekao je, ne mogu biti tretirane kao obična politička komunikacija, nego kao dio šire strategije za slabljenje države.
Posebnu pažnju posvetio je i odluci Ustavnog suda BiH od 25. septembra, podsjećajući da je tom odlukom, kako je naveo, zabranjeno finansiranje lobističkih aktivnosti entiteta koje nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Time je želio naglasiti da se i unutrašnja i vanjska politička djelovanja moraju odvijati u okviru pravila koja vrijede za cijelu državu, a ne prema partikularnim interesima jednog političkog centra. Prema njegovom stavu, poštivanje presuda Ustavnog suda nije pitanje političke volje, već obaveza svih institucija i svih nosilaca javnih funkcija u Bosni i Hercegovini.
OHR, Aneks 10 i pitanje državne imovine
Bećirović je naglasio da bi svako slabljenje OHR-a, Ustavnog suda i državnog pravosuđa predstavljalo ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti. U tom kontekstu pozvao je Vijeće za implementaciju mira da izabere novog visokog predstavnika, ali uz potpuno očuvanje mandata i nadležnosti te institucije. Po njegovom mišljenju, međunarodna zajednica ne smije zatvarati oči pred činjenicom da Dejtonski mirovni sporazum u praksi zavisi od mehanizama koji osiguravaju njegovu primjenu i zaštitu. Podsjetio je da su i sami potpisnici i svjedoci sporazuma 1995. godine znali da okvir mira ne može funkcionisati bez Aneksa 10, koji definiše ulogu visokog predstavnika.
Govoreći o budućnosti OHR-a, Bećirović je poručio da se o njegovom zatvaranju može razgovarati tek kada budu ispunjeni svi uslovi iz programa „5+2“, koji se odnose na niz političkih, pravnih i institucionalnih pitanja važnih za stabilizaciju zemlje. Time je uputio poruku da zatvaranje međunarodnog nadzora ne smije biti rezultat političkog pritiska, nego isključivo posljedica stvarnog napretka i trajne funkcionalnosti bosanskohercegovačkih institucija. U istoj liniji, istakao je da je pitanje državne imovine jedno od najosjetljivijih i najvažnijih pitanja ustavnog poretka, te da o njenom statusu mogu odlučivati samo nadležni državni organi. Niži nivoi vlasti, rekao je, mogu koristiti tu imovinu samo u okvirima koje propisuje državni zakon.
U svom obraćanju Bećirović se osvrnuo i na širi društveni i historijski okvir, upozorivši da su pokušaji relativizacije presuda za ratne zločine opasni ne samo za žrtve, nego i za budućnost cijelog regiona. Posebno je osudio odavanje počasti Ratku Mladiću i Biljani Plavšić, ističući da veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca šalje poruku nekažnjivosti i dodatno ponižava žrtve. Takvi postupci, dodao je, produbljuju podjele i onemogućavaju iskreno suočavanje s prošlošću, bez kojeg nema trajnog pomirenja ni stabilnih odnosa među narodima u Bosni i Hercegovini.
Također je upozorio na pritiske kojima su, prema njegovim riječima, izloženi uposlenici i istraživači Memorijalnog centra Srebrenica, kao i porodice žrtava genocida. Takvo ponašanje ocijenio je neprihvatljivim i opasnim, jer predstavlja pokušaj zastrašivanja onih koji čuvaju istinu o zločinima počinjenim tokom rata. U tom kontekstu, međunarodnu podršku institucijama koje čuvaju sjećanje na genocid označio je kao moralnu i političku obavezu civiliziranog svijeta. Za Bećirovića, pitanje Srebrenice nije samo pitanje prošlosti, nego i test odnosa prema istini, pravdi i ljudskom dostojanstvu.
EUFOR, izborni proces i poruka o budućnosti BiH
Bećirović je pozdravio i produženje mandata misije EUFOR Althea, naglašavajući da je međunarodno vojno prisustvo i dalje važno za sigurnost Bosne i Hercegovine. Prema njegovoj ocjeni, prisustvo EUFOR-a ima odvraćajući efekat i šalje poruku da mir u BiH nije prepušten slučaju. U isto vrijeme, podsjetio je da se stabilnost države ne može graditi samo na međunarodnoj podršci, nego i na unutrašnjem poštivanju zakona, Ustava i demokratskih procedura.
Govoreći o izbornom procesu, osvrnuo se i na oktobarske izbore na kojima su prvi put korišteni biometrijska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića. Ocijenio je da je ta tehnologija bila opravdana i korisna jer doprinosi većem stepenu transparentnosti i smanjenju mogućnosti izbornih zloupotreba. U širem smislu, ta promjena, po njegovom mišljenju, pokazuje da Bosna i Hercegovina može napredovati kada postoji politička volja da se jačaju institucije, modernizuju procesi i unaprijedi povjerenje građana u izborni sistem.
Na kraju obraćanja, Bećirović je ponovio da nezavisna, suverena i jedinstvena Bosna i Hercegovina nema alternativu. Poručio je da će država biti branjena svim raspoloživim sredstvima, ali isključivo u skladu s međunarodnim i domaćim pravom. Takva poruka, kako je istakao, nije izraz konflikta, nego odlučnosti da se sačuva mir i ustavni poredak. U vremenu kada se ponovo otvaraju pitanja koja su davno trebala biti zatvorena, Bećirovićev nastup u Vijeću sigurnosti UN-a predstavlja podsjetnik da je zaštita Bosne i Hercegovine i dalje jedno od ključnih međunarodnih i regionalnih pitanja.
