Bošnjaci u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) suočavaju se s ozbiljnim problemom koji se odnosi na oduzimanje njihovih privatnih zemljišta. U kontekstu uspostave novog katastra nekretnina u RS-u, dolazi do postupka u kojem se pojedine privatne parcele Bošnjaka knjiže kao entitetska imovina. Najveći broj ovakvih slučajeva zabilježen je u Istočnoj Bosni, regiji koja je tokom rata pretrpjela značajne demografske promjene i gdje se mnogi povratnici sada bore da zaštite svoju imovinu.
Geodetske institucije RS-a, odgovorne za provođenje ovog procesa, tvrde da postupak odvijaju transparentno, pozivajući se na zakonske procedure i pravila. Međutim, mnogi Bošnjaci i njihovi predstavnici u institucijama RS-a smatraju da se krše osnovna prava vlasnika zemljišta, te da su odluke Ustavnog suda BiH prekršene tokom ovog procesa. Ustavni sud BiH u ranijim presudama već je naglašavao potrebu poštovanja vlasničkih prava svih građana, uključujući povratnike u RS, no čini se da se ove odluke ne poštuju u praksi.
Iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a poručuju da stranke imaju pravo na žalbu ako smatraju da su njihova prava povrijeđena. U tom smislu, vlasnici zemljišta mogu podnijeti žalbu na odluke katastra, kao i tužbu pred nadležnim sudom kako bi zaštitili svoje imovinsko pravo. Međutim, advokati koji zastupaju oštećene strane tvrde da su ova prava u praksi vrlo ograničena. Naime, prema riječima advokata porodice Malkić, čije je zemljište već oduzeto, žalbe su moguće samo u vezi s površinom parcele ili njenom klasifikacijom, ali ne i u vezi s temeljnim pravom na vlasništvo.
U ovom konkretnom slučaju, porodica Malkić već se suočila s oduzimanjem zemljišta bez odgovarajuće pravne zaštite. Njihov advokat tvrdi da trenutni pravni mehanizmi nisu efikasni, te da žalba na površinu ili klasifikaciju zemljišta ne pruža stvarnu zaštitu njihovih prava. Upravo zbog toga, podnijeli su apelaciju Ustavnom sudu BiH, jer vjeruju da je cijeli proces uspostave katastra nekretnina u RS-u u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, posebno s pravom na mirno uživanje privatne imovine.
Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje osnovna prava svim građanima, uključujući pravo na imovinu, te je suprotstavljena postupcima koji omogućavaju da se privatno zemljište pretvori u javnu ili entitetsku imovinu bez odgovarajuće nadoknade ili suglasnosti vlasnika. Ovaj slučaj porodice Malkić nije izoliran; mnogi povratnici u RS, naročito u Istočnoj Bosni, suočavaju se sa sličnim problemima.
Ključni problemi u ovom procesu uključuju:
- Neadekvatne mogućnosti žalbe na ključne odluke o vlasništvu.
- Kršenje ranijih odluka Ustavnog suda BiH koje garantuju povratnicima pravo na njihovu imovinu.
- Mogućnost da privatna imovina Bošnjaka bude pretvorena u entitetsku imovinu bez suglasnosti vlasnika.
- Ograničenost pravnih sredstava koja bi trebala štititi imovinska prava.
Bošnjački predstavnici u entitetskim institucijama RS-a izrazili su zabrinutost zbog ovog problema, napominjući da je cilj katastra, kako ga provode vlasti RS-a, očigledno da se zemljište Bošnjaka pretvori u imovinu RS-a bez njihove volje. Ova situacija dodatno produbljuje tenzije između povratnika i vlasti u RS-u, što može imati dugoročne posljedice po međuetničke odnose u Bosni i Hercegovini.
Zaključak: Proces uspostave katastra nekretnina u RS-u izazvao je ozbiljne kontroverze, posebno među Bošnjacima povratnicima, koji tvrde da su im ugrožena imovinska prava. Iako iz Geodetske uprave RS-a tvrde da sve rade po zakonu, slučajevi poput onog porodice Malkić pokazuju da pravna zaštita nije dovoljna, te da mnogi građani gube svoja vlasnička prava bez adekvatne pravne borbe. Ovaj problem zahtijeva hitnu intervenciju Ustavnog suda BiH i međunarodnih tijela koja nadziru poštovanje ljudskih prava, kako bi se spriječila daljnja kršenja prava povratnika u ovom entitetu prenosi pressmediabih
