Tri mišljenja učenjaka o boravku žene u mesdžidu u stanju hajza
Prvo mišljenje: Zabrana ulaska žene u mesdžid u stanju hajza
Prema prvom mišljenju, ženama koje su u stanju hajza zabranjen je ulazak u mesdžid. Ovo mišljenje zastupaju hanefijski mezheb, zvanični mezheb malikija i šafija, kao i jedno mišljenje imama Ahmeda. Oni svoj stav temelje na jednom ajetu i tri hadisa.
Dokazi:
- Ajet: Uzvišeni Allah kaže u prijevodu značenja: “O vjernici, pijani ne prilazite namazu, sve dok ne budete znali šta izgovarate, i kada ste džunubi – osim ako ste putnici – sve dok se ne okupate” (En-Nisa’, 43). Ovdje se, prema ovom tumačenju, pod “es-salat” misli na mjesta gdje se obavlja namaz, tj. mesdžide. Prema ovom tumačenju, ajet znači: ‘pijani ne prilazite mesdžidima, i kada ste džunubi – osim u prolazu – sve dok se ne okupate’. Ovo tumačenje preneseno je u vjerodostojnim predajama od grupe tabi’ina poput Se’id ibn Musejjiba, Hasana El-Basrija i Ibrahima En-Neha’ija. Tumačenje su podržali i učenjaci poput Ibn Džerira, Ibn Kesira i Ševkanija, a Kurtubi naginje ovom mišljenju. Oni zaključuju da je ajetom zabranjeno džunubu da boravi u mesdžidu, a ženama u stanju hajza to je analogno džunubu.
Komentar: Analogija žene u hajzu sa džunubom je upitna, jer džunup može prekinuti svoje stanje okupajući se, dok žena u hajzu to ne može sve dok menstruacija ne prestane. Ovo slabi ovu analogiju. Što se tiče tumačenja ajeta, vjerodostojne predaje od Ibn ‘Abbasa i grupe tabi’ina govore da se pod “es-salat” misli na namaz, a ne na mesdžid.
- Hadis: “Ne dozvoljavam (ulazak u) mesdžid ženi u stanju hajza i džunubu” (Ebu Davud, 232; Ibn Huzejme, 1327).
Komentar: U lancu prenosioca je Džisrete bint Dedžadže, za koju Buharija kaže da u njenim hadisima ima čudnih stvari, što znači da je predaja slaba. Također, ona ponekad prenosi hadis od Aiše, a ponekad od Ummu Seleme, što ukazuje na nepouzdanost.
- Hadis: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Aiši: “Radi sve što radi hadžija osim tavafa” (Buharija, 299; Muslim, 1211).
Komentar: Ovaj hadis govori o tavafu i ne spominje direktno ulazak žene u mesdžid.
- Hadis: “Naredio je da žene koje su u stanju hajza ne budu u musalli (mjestu gdje se klanja bajram-namaz)” (Buharija, 974; Muslim, 890).
Komentar: Musalla nije mesdžid, a zabrana je vjerovatno zbog praktičnih razloga, kako žene u hajzu ne bi ometale klanjače.
Drugo mišljenje: Dozvola u stanju nužde ili potrebe
Prema ovom mišljenju, ženama je dozvoljen ulazak u mesdžid u stanju nužde ili potrebe, poput prisustvovanja predavanjima. Ovo mišljenje zastupaju Ibn Tejmijja i neki učenjaci malikijskog mezheba. Njihov dokaz je hadis u kojem je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio da se crnkinji napravi šator u mesdžidu, uz pretpostavku da je ona povremeno bila u stanju hajza, ali joj nije zabranio boravak u mesdžidu.
Komentar: Moguće je da je ta žena bila stara, tj. da više nije imala menstruaciju.
Treće mišljenje: Dozvola boravka pod uvjetom čuvanja čistoće mesdžida
Prema trećem mišljenju, ženama je dozvoljen boravak u mesdžidu pod uvjetom da čuvaju čistoću mesdžida od krvi hajza. Ovo mišljenje zastupaju neki učenjaci malikijskog, šafijskog i hanbelijskog mezheba, kao i mezheb zahirija i Ibn Hazm. Dokaz za ovo mišljenje je hadis u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže Aiši: “Dodaj mi sedžadu iz mesdžida”, a ona mu odgovara: “Ja imam hajz”. On joj odgovara: “Tvoj hajz nije na tvojoj ruci” (Muslim, 298). Također, smatraju da je osnova dozvola i da nema vjerodostojnog hadisa koji bi zabranjivao boravak.
Komentar: Ovo mišljenje se čini najjačim jer se temelji na snazi dokaza i racionalnom pristupu, gdje je naglasak na čuvanju čistoće mesdžida.
Gledajući na snagu dokaza, treće mišljenje, koje dozvoljava boravak u mesdžidu pod uvjetom da se čuva čistoća mesdžida, čini se najispravnijim. Allah najbolje zna.
