Na Bliskom istoku, gdje napetosti rijetko jenjavaju, situacija je ponovo izmakla kontroli – ovaj put fokus je na jug Sirije, južni Liban i pojas Gaze, gdje se odvijaju paralelne i povezane krize s potencijalom za još širi regionalni konflikt. Sve su strane umiješane u kompleksnu mrežu sukoba, savezništava i optužbi koje dodatno pogoršavaju ionako krhku stabilnost.
U sirijskoj pokrajini Sweida, gdje većinu stanovništva čini druzska manjina, došlo je do žestokih sukoba između beduinskih sunitskih grupa i lokalnih druzskih frakcija. Sukobi su izazvali ozbiljnu humanitarnu krizu, uz navode o teškim zločinima nad civilima i više od 300 poginulih u samo nekoliko dana. U odgovoru na rastuće nasilje, sirijske vlasti su proglasile hitan prekid vatre i pozvale sve zaraćene strane da odmah prestanu s neprijateljstvima.
Damask je odlučio rasporediti trupe unutarnje sigurnosti na jug zemlje, s ciljem stabilizacije situacije i sprječavanja daljeg krvoprolića. Međutim, njihovo prisustvo izazvalo je dodatne tenzije. Izrael, koji je više puta naglašavao da neće dozvoliti trajno raspoređivanje sirijskih vojnih snaga blizu svojih granica, intervenisao je zračnim udarima na sirijsko ministarstvo odbrane u Damasku. Taj čin pravdan je brigom za Druze, koje Izrael vidi kao savezničku manjinu u neprijateljskom okruženju.
U petak navečer, izraelski zvaničnici su saopštili da će dati dvodnevni rok sirijskim snagama da se ograničeno povuku u regiju Sweide, što ukazuje na privremeni kompromis između sukobljenih interesa. Međutim, nije jasno hoće li ovaj korak dovesti do smirivanja situacije ili otvoriti prostor za novi val nasilja.
Istovremeno dok se Sirija suočava sa unutarnjim haosom, izraelska vojska je rano jutros izvela zračni napad na jug Libana, gdje je cilj bio visokorangirani zapovjednik Hezbollaha – Ahmad Mohammed Salah. Ovaj napad dolazi u trenutku rastućih tenzija između Izraela i Hezbollaha, a njegovo ubistvo se tumači kao direktna poruka i znak spremnosti Izraela na prošireni vojni angažman u Libanu.
Situaciju dodatno usložnjava i stanje u Gazi, posebno u gradu Beit Hanoun, koji je gotovo sravnjen sa zemljom. Snimke koje su procurile prikazuju potpunu devastaciju, što svjedoči o razmjerama izraelskih zračnih udara. Gaza, koja već dugo trpi pod opsadom i konstantnim napadima, sada se suočava s još većim razaranjima, dok humanitarna situacija postaje sve očajnija.
Još jedan element ove kompleksne krize je stav Jordana, koji je odlučno odbio otvoriti svoju granicu kako bi omogućio Druzima iz Sirije izlaz kroz tzv. humanitarni koridor. Iako se pretpostavljalo da bi Amman mogao igrati ulogu neutralnog posrednika, ta opcija je za sada isključena. Izraelski izvori su potvrdili da je Jordan jasno stavio do znanja da nema namjeru intervenisati ni politički ni humanitarno u ovom sukobu.
Situacija u Sweidi traje već više od sedam dana, pri čemu su lokalne druzske frakcije u sve žešćem sukobu s beduinskim borcima, dok sirijska vojska pokušava vratiti kontrolu, uz brojne optužbe za kršenja ljudskih prava. Nakon inicijalnih sukoba, sirijske vladine snage su pokušale ugušiti nasilje, ali su se ubrzo našle pod izraelskim napadima i bile prisiljene na povlačenje u skladu s dogovorenim primirjem od srijede.
U ovoj fazi krize postalo je jasno da se radi o regionalnoj dinamici u kojoj svaki akter – bilo da je to Izrael, Sirija, Hezbollah, pa čak i Jordan – ima vlastite interese i političke kalkulacije. Važno je istaći nekoliko ključnih tačaka koje dodatno osvjetljavaju širu sliku:
-
Izrael koristi svaku priliku da osigura tampon-zonu na granici sa Sirijom, pod izgovorom zaštite Druza;
-
Hezbollah, koji ima snažnu prisutnost u južnom Libanu, ostaje prioritetna meta izraelske vojske;
-
Sirija pokušava vratiti kontrolu nad jugom zemlje, ali uz sve veći pritisak sa više frontova;
-
Jordan odbija da se uključi u regionalni haos i zadržava svoju poziciju neutralnosti;
-
Gaza nastavlja da trpi razaranje, što ukazuje na širenje konflikta i u druge dijelove regije.
Aktuelni razvoj događaja jasno pokazuje da se Bliski istok nalazi u novom ciklusu nestabilnosti, u kojem lokalni sukobi brzo prelaze u regionalne krize. U takvom okruženju, svaka vojna akcija – bilo izraelski udar u Damasku, likvidacija vođe Hezbollaha u Libanu ili nova runda borbi u Gazi – može pokrenuti širu eskalaciju koja će imati posljedice daleko izvan granica pojedinačnih država.
Kako se situacija bude razvijala, ostaje da se vidi hoće li međunarodna zajednica uspjeti izvršiti pritisak na sukobljene strane kako bi se smanjile tenzije, ili će Bliski istok još jednom postati poprište sveobuhvatnog rata s nesagledivim posljedicama. U međuvremenu, sudbine civila – bilo u Sweidi, Beit Hanounu ili južnom Libanu – ostaju zarobljene između granata, političkih interesa i međunarodne šutnje.
