Politička napetost u Bosni i Hercegovini: Stojković o pokušaju otcjepljenja Republike Srpske
Politička scena u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim izazovima koji prijete stabilnosti cijele regije. Čedomir Stojković, beogradski advokat i političar, nedavno je iznio snažan komentar o trenutnoj situaciji, naglašavajući kako se Bosna i Hercegovina sve više suočava s potencijalnim otcjepljenjem Republike Srpske. Njegovi komentari, izrečeni u intervjuu za renomirani magazin Slobodna Bosna, ukazuju na kompleksne političke dinamike koje oblikuju sudbinu ovog entiteta. Ovaj tekst ima za cilj da produbi analizu Stojkovićevih izjava i konteksta u kojem se one nalaze.
Stojković smatra da je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, već započeo implementaciju plana za de facto secesiju. Ovaj proces postaje očigledan čak i onima koji nisu blisko upoznati s političkim kretanjima. U posljednjih nekoliko godina, Dodik je preuzeo čvrstu kontrolu nad institucijama Republike Srpske, koristeći retoriku koja često izaziva etničke tenzije i strahove. Prema Stojkovićevim riječima, Dodik djeluje u skladu s interesima Ruske Federacije, što dodatno komplikuje situaciju. Rusija, kao globalni igrač, ima strategiju koja se temelji na destabilizaciji EU, a Dodik je ključna figura u toj igri. Na ovaj način, Dodik ne samo da pridobija podršku iz Moskve, već i osnažuje svoj politički položaj unutar entiteta.
Ono što Stojković naglašava jeste da Dodikovi potezi nisu rezultat nedavne presude, već su to dugogodišnje strategije koje su usmjerene na kršenje Ustava Bosne i Hercegovine. Kršenje uključuje uspostavljanje bilateralnih odnosa sa zemljama poput Rusije i Mađarske, bez odobrenja državnih institucija. Ovaj čin predstavlja direktno kršenje ustavnih odredbi koje nalažu da vanjska politika bude u nadležnosti države, a ne entiteta. Na primjer, Dodik je nedavno potpisao sporazume o saradnji s Mađarskom, koji su izazvali reakcije iz Sarajeva. Ovaj potez dodatno naglašava njegovu nezavisnost u vođenju vanjske politike, koja bi trebala biti koordinisana na državnom nivou.
Stojković dalje ističe da bi svaki pokušaj međunarodne zajednice da smiri situaciju mogao biti uzaludan. On vjeruje da su Dodikove akcije unaprijed planirane i da imaju potporu iz Moskve. Ova podrška nije samo političke prirode, već ima i vojne aspekte, što dodatno otežava situaciju na Balkanu. Povezivanje Dodika i njegovih saveznika sa Rusijom i njihovim obavještajnim mrežama dovodi do zabrinutosti o mogućem izbijanju novog sukoba u Bosni i Hercegovini. S obzirom na nedavne vojne vežbe u ovom području, pitanje sigurnosti i stabilnosti postaje sve aktuelnije. Mnoge analize sugeriraju da bi upravo ta vojna podrška mogla biti ključna za Dodikove ambicije.
Prema Stojkovićevim riječima, trenutni geopolitički okviri jasno pokazuju da Rusija koristi Bosnu i Hercegovinu kao poligon za ostvarivanje svojih interesa. On upozorava na provokacije koje dolaze iz Republike Srpske, uključujući prijetnje protiv sigurnosnih institucija, kao što je SIPA. Ove aktivnosti mogu biti samo uvod u daljnju eskalaciju, koja bi mogla rezultirati ozbiljnim sukobima. Stojković postavlja pitanje da li međunarodna zajednica, a posebno zapadni saveznici, imaju dovoljno snage i volje da se suprotstave ovom narativu. Dosadašnje reakcije međunarodne zajednice, uključujući sankcije i diplomatske pritiske, nisu ostvarile željene efekte, što dodatno hrabri Dodika u njegovim namjerama.
Stojković takođe poziva na hitnu potrebu za međunarodnom koordinacijom kako bi se spriječilo jačanje Dodikove politike i njegovih saveznika. On ističe da je za stabilnost Balkana ključno da međunarodna zajednica bude odlučnija u svom pristupu, kako bi se osiguralo da se spriječe svi pokušaji destabilizacije. Dodikova politika, ako se ne zaustavi, mogla bi imati dalekosežne posljedice, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijeli region Balkana. U tom kontekstu, analitičari sugeriraju da bi međunarodna reakcija trebala biti proaktivna, a ne reaktivna, kako bi se izbjeglo ponavljanje grešaka iz prošlosti.
Na kraju, Stojković naglašava kako Bosna i Hercegovina mora biti svjesna ozbiljnosti situacije i pripremiti se za moguće scenarije, uključujući one koji se odnose na stvaranje novih etničkih i političkih podjela. Kako bi se spriječili daljnji sukobi, potrebno je djelovati preventivno, kroz jačanje unutarnjih institucija i njihovog kapaciteta da se suprotstave vanjskim pritiscima. Ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere, Bosna i Hercegovina bi mogla ući u novu, vrlo opasnu fazu sukoba, koja bi mogla imati trajne posljedice za cijelu regiju. Ovaj izazov zahtijeva zajednički odgovor svih aktera, kako domaćih, tako i međunarodnih, jer su posljedice nesigurnosti u Bosni i Hercegovini neizbježne za sve zemlje Balkana.
