Odgovor gradonačelnika Sarajeva na izjave Milorada Dodika o Sarajevskoj hagadi
U današnje vrijeme, kada se često susrećemo s izazovima koji se tiču kulturne baštine i identiteta, izjava gradonačelnika Sarajeva, Samira Avdića, o Sarajevskoj hagadi predstavlja snažnu reakciju na kontroverzne izjave bivšeg predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Naime, Dodik je nedavno na društvenim mrežama izrazio namjeru da predloži vraćanje Sarajevske hagade u Izrael, tvrdeći da je ona postala predmet političke zloupotrebe. Ovaj potez je naišao na oštru osudu Avdića, koji je istaknuo značaj Sarajevske hagade kao neprocjenjivog dijela kulturnog naslijeđa.
Grad Sarajevo se kroz svoju dugu historiju profilirao kao mjesto susreta raznih kultura i tradicija. Ovaj grad je bio dom mnogim narodima i religijama, i kao takav, predstavlja simbol zajedništva i tolerancije. Avdić je naglasio da je Sarajevo uvijek bilo otvoreno za sve ljude, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. Ova izjava dolazi u kontekstu sve prisutnijih nacionalističkih tendencija koje često dovode do polarizacije društva. Avdić je poručio da takve izjave, poput Dodikovih, ne samo da napadaju grad koji predstavlja simbol zajedništva, već i ponižavaju njegovu kulturnu baštinu. Njegove riječi odražavaju zabrinutost mnogih građana koji se boje da će ovakve političke izjave dodatno podijeliti već krhko društvo.
U svom odgovoru, Avdić je ukazao na to da Sarajevska hagada nije samo simbol jevrejskog naslijeđa, već i sastavni dio identiteta Bosne i Hercegovine i Evrope. Sarajevska hagada je, podsjetimo, jedan od najstarijih očuvanih rukopisa jevrejske kulture, koji datira iz 14. stoljeća, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Ova hagada ne predstavlja samo religijski tekst, već i umjetničko djelo koje svjedoči o bogatoj jevrejskoj tradiciji i kulturi. Ona je simbol opstanaka i zajedništva, posebno u teškim vremenima kroz koja je prošao grad. Avdić je naglasio da je ovakva izjava ne samo politički motivisana, već i krajnje neodgovorna, jer vrijeđa osjetljivost građana Sarajeva koji su kroz historiju pokazali izuzetnu otpornost na sve vrste pritisaka.
Osim toga, Avdić je istakao da je grad Sarajevo uvijek bio mjesto koje njeguje i čuva kulturnu baštinu, a posebno se osvrnuo na doprinos jevrejske zajednice razvoju grada. Obnova sinagoge nakon Drugog svjetskog rata te obilježavanje Dana sjećanja na holokaust samo su neki od načina na koje Sarajevo pokazuje poštovanje prema svim svojim građanima, uključujući i one iz jevrejske zajednice. Ovi trenuci su također važan podsjetnik na to koliko je jedinstvo i poštovanje različitosti ključno za izgradnju stabilnog društva. U tom kontekstu, Avdić je naveo primjere kulturnih manifestacija i saradnje između različitih zajednica, koje dodatno osnažuju ideju da je Sarajevo grad mira i suživota.
Avdić je nadodao da, u svjetlu posljednjih izjava, jasno ukazuje na to da građani Sarajeva ne smiju biti predmet političkih manipulacija. Grad koji je preživio opsadu i kroz svoje teške trenutke pokazao otpornost, zaslužuje više od političkih izjava koje imaju za cilj podjelu i netrpeljivost. “Sarajevo i hagada su jedno”, poručuje Avdić, naglašavajući da su to simboli opstanka i pobjede ljubavi nad mržnjom. Ova izjava ima posebno značenje u trenutnom društvenom kontekstu, gdje se čini da su podjele prisutnije nego ikad. Avdić je izričito poručio da se kulturološki dijalog ne smije potcjenjivati i da su različitosti bogatstvo, a ne prepreka.
U konačnici, ova situacija dodatno osvjetljava potrebu za dijalogom i razumijevanjem među svim građanima BiH, bez obzira na njihovu pripadnost. Sarajevska hagada, kao simbol kulturne baštine, mora ostati van političkih obračuna i manipulacija. Umjesto da bude predmet rasprava, ona bi trebala biti inspiracija za izgradnju mostova i jačanje zajedništva među svim narodima ovog regiona. Avdićeva reakcija je stoga važna u stvaranju svijesti o važnosti očuvanja kulturnog naslijeđa i promicanju tolerancije u društvu. U tom smislu, Sarajevo kao grad koji simbolizira spoj historije i budućnosti, može biti svjetionik nade za sve koji teže miru i suživotu.
