U posljednje vrijeme, Sjedinjene Američke Države suočavaju se s izrazito nestabilnom i napetom situacijom koja mnoge političke analitičare širom svijeta ostavlja u stanju šoka i nevjerice. Niko nije mogao predvidjeti da će se Amerika naći na ivici novog unutrašnjeg sukoba, unatoč brojnim upozorenjima i očekivanjima da bi povratak Donalda Trumpa na vlast mogao izazvati duboke podjele i ozbiljne nemire. Jedan od najdramatičnijih trenutaka ovog procesa jeste izlazak vojske na ulice Los Angelesa, što je dovelo zemlju do granice uvođenja vanrednog stanja. Ovakav razvoj događaja predstavlja svojevrsnu prekretnicu u novijoj američkoj historiji, jer čak i iskusni posmatrači ne mogu jasno da predvide kako će se situacija dalje razvijati.
Razlozi za ovakvu eskalaciju su višestruki i duboko ukorijenjeni u trenutnoj političkoj i društvenoj klimi. Prije svega, povećano nasilje i nezadovoljstvo stanovništva stvaraju eksplozivnu atmosferu. Ljudi su frustrirani nejasnim pravnim i socijalnim stanjem, dok su podjele u društvu dostigle opasnu tačku pucanja. Dolazak saveznih vojnih snaga u Los Angeles izazvao je dodatnu zabrinutost, jer nije postojala jasna koordinacija sa lokalnim vlastima, što je prema riječima šefa policije grada, Jima McDonnela, predstavljalo ozbiljan logistički i operativni problem. Ova mjera uslijedila je nakon što je došlo do pobune zbog deportacija migranata, što je izazvalo haos i nemire u pojedinim dijelovima grada.
Ključni incidenti koji su dodatno zaoštrili situaciju uključuju upad naoružanih saveznih agenata u restorane u San Diegu, gdje su privedeni zaposleni bez valjanih dozvola. Protesti su brzo prerasli u nasilne skupove u kojima su demonstranti sprečavali policijske akcije, dok su vlasti reagovale tvrdim mjerama. U ovakvom kontekstu, administracija Donalda Trumpa vidi nasilne proteste kao priliku za opravdanje uvođenja strožih mjera i pojačavanja represije. Kritičari, poput poznate američke kolumnistice Michelle Goldberg, upozoravaju da vlast koristi strah od građanskog neposluha kako bi suzbila opoziciju i ugasila svaki oblik otpora, što je najbolje ilustrirano hapšenjem sindikalnog vođe Davida Huertae koji je priveden i optužen za “zavjeru s ciljem ometanja službenika”, što može donijeti i do šest godina zatvora.
Sama politika prema imigraciji postala je centralni motiv sukoba, a ključna pravna pitanja sada uključuju pitanje da li se stanje na granici može okarakterisati kao invazija. Ova tvrdnja je ključna za pravno opravdanje vojnih intervencija i drugih oštrih mjera. Potpredsjednik J.D. Vance i sam Donald Trump jasno su dali do znanja da je spreman da preuzme kontrolu i interveniše tamo gdje lokalne vlasti, poput guvernera Kalifornije Gavina Newsoma i gradonačelnice Los Angelesa Karen Bass, navodno ne mogu održati red. Trump je čak najavio da će savezna vlada riješiti problem nereda i pljačke na način koji smatra potrebnim, što otvara mogućnost daljih sukoba i nasilnih reakcija.
Sve ove tenzije dolaze u vrijeme kada se kalifornijski lideri sve više suprotstavljaju Trumpu, optužujući ga za nepotrebno rasplamsavanje krize i širenje sukoba. Njihov odnos je izuzetno napet, sa međusobnim uvredama i optužbama, što dodatno komplikuje političku scenu. Guverner Newsom je čak nazvao Trumpa “Newscumom”, dok je Trump njegovu politiku opisao kao nesposobnu i opasnu po stabilnost države.
Pored unutrašnjih američkih sukoba, zanimljiv osvrt na situaciju dao je dvojac stručnjaka za ljudska prava koji su pobjegli iz Rusije, ukazujući na uznemirujuće sličnosti između političkih procesa u Americi i onih koji su prethodno vodili ka autoritarizmu u Rusiji. Oni upozoravaju da se terminologija i metode kontrole društva koje je Putinova administracija koristila sada pojavljuju i u američkom političkom diskursu, naglašavajući opasnost od urušavanja demokratskih vrijednosti i uspona autoritarnih tendencija.
Situacija u Los Angelesu dodatno je komplikovana stalnim hapšenjima imigranata i njihovim deportacijama, što izaziva masovne proteste u gradu poznatom kao utočište za migrante. Lokalne vlasti i savezne agencije nalaze se u otvorenom sukobu, dok se na ulicama odvijaju demonstracije koje ponekad prerastaju u nasilje. Policijske snage koriste različite metode za suzbijanje nereda, uključujući dronove, suzavac i gumene metke, što dodatno podiže tenzije i osjećaj bespomoćnosti među građanima.
Na kraju, stručnjaci i komentatori, poput kolumniste Davida Brooksa, smatraju da je trenutna situacija u Americi daleko od normalne i da se radi o pokušaju demontaže postojećeg civilizacijskog poretka. On poziva na masovni građanski ustanak koji bi ujedinio različite društvene slojeve, uključujući akademsku zajednicu, pravosuđe, biznis sektor i nevladine organizacije, u zajedničkoj borbi protiv autoritarnih tendencija i destabilizacije države. Povijest pokazuje da su narodi u sličnim situacijama uspijevali kroz nenasilni otpor, koristeći različite strategije poput masovnih protesta, štrajkova, bojkotovanja i drugih oblika građanskog otpora.
Ova složena i turbulentna situacija u SAD-u jasno ukazuje na duboke društvene podjele i prijetnje stabilnosti koje zahtijevaju pažljivo i koordinirano djelovanje svih relevantnih aktera. Bez takvog pristupa, rizik od daljeg sukoba i destabilizacije ostaje visok, što bi moglo imati dalekosežne posljedice ne samo za Ameriku, nego i za globalnu političku scenu.
