Bosna i Hercegovina ponovo ostala bez ulaska u NASA-in obrazovni program GLOBE zbog političkog neslaganja
Bosna i Hercegovina još jednom nije uspjela postati dio GLOBE programa, međunarodne obrazovno-naučne inicijative koju vodi NASA, nakon što Vijeće ministara BiH nije usvojilo prijedlog sporazuma o pristupanju ovom projektu. Razlog odbijanja, kako je za Klix.ba pojasnila ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak, nije bio sadržaj programa niti njegova vrijednost za obrazovanje, nego političko neslaganje, prije svega iz Republike Srpske, oko formulacije i tehničkih detalja sporazuma.
Prema riječima ministrice, ovo nije prvi put da se Bosna i Hercegovina suočava s istim problemom. I ranije je sličan prijedlog bio pred državnim institucijama, ali tada nije dobio potrebnu podršku. Bošnjak je naglasila da je Ministarstvo civilnih poslova tokom njenog mandata ponovo pokrenulo proceduru u uvjerenju da bi se ovaj put moglo doći do pozitivnog ishoda, no rezultat glasanja ostao je isti. Time je, po ko zna koji put, propuštena prilika da učenici, nastavnici i škole u BiH budu uključeni u globalni obrazovni sistem saradnje koji koristi naučne podatke iz prakse.
Ministrica je pojasnila da je prije slanja prijedloga na Vijeće ministara Ministarstvo civilnih poslova obavezno prikupilo mišljenja nadležnih institucija na entitetskom i kantonalnom nivou. U ovom slučaju, skoro sva pristigla mišljenja bila su pozitivna, a jedino negativno mišljenje stiglo je iz Ministarstva prosvjete Republike Srpske. Upravo je taj stav, kako smatra Bošnjak, presudno utjecao na konačno glasanje ministara iz RS-a, koji su potom odbili podržati sporazum. To je, prema njenom tumačenju, pokazalo koliko je teško postići saglasnost i oko projekata koji su u suštini obrazovni i razvojni, a ne politički.
Spor oko jezika, softvera i nadležnosti
Jedna od ključnih tačaka neslaganja odnosila se na činjenicu da je riječ o tipskom međunarodnom sporazumu, koji se u ovakvim slučajevima potpisuje na jezicima Ujedinjenih nacija. Ministarstvo prosvjete Republike Srpske tražilo je, međutim, da se dokument potpisuje i na jezicima konstitutivnih naroda u BiH, kao i da se softver prilagodi istim jezicima. Bošnjak je naglasila da takav zahtjev nije u skladu s načinom na koji funkcionišu međunarodni programi ove vrste, jer se moraju poštovati ista pravila za sve države članice i potpisnice.
Osim pitanja jezika, spor je izbio i oko vlasništva nad podacima koji se prikupljaju kroz program. GLOBE je zasnovan na globalnoj bazi mjerenja koju koriste škole, istraživači i naučnici širom svijeta, a iz Republike Srpske je, prema riječima ministrice, stigao zahtjev da i Bosna i Hercegovina dobije posebno vlasništvo nad podacima. Bošnjak je to opisala kao potpuno neprihvatljiv zahtjev, jer bi takav pristup narušio logiku međunarodne saradnje i način na koji se podaci prikupljaju, obrađuju i dijele unutar sistema. Upravo zbog toga, kako je kazala, sporazum nije mogao biti prilagođavan do mjere koja bi promijenila njegovu suštinu.
Posebno je sporna bila i odredba o kontakt tački za provođenje sporazuma. Ministarstvo civilnih poslova je predviđeno kao jedina kontakt institucija za Bosnu i Hercegovinu, ali je iz RS-a traženo uspostavljanje još jedne, posebne kontakt tačke. Ministrica je upozorila da međunarodni sporazum ne može funkcionisati s više paralelnih kontakt institucija za istu državu, jer bi to stvorilo administrativni haos i osujetilo provođenje programa. Kako je rekla, u takvim pitanjima nema prostora za dodatna tumačenja, budući da je nadležnost na državnom nivou jasno utvrđena.
Šta bi Bosna i Hercegovina dobila pristupanjem GLOBE-u
U dokumentu koji je naknadno dostavljen medijima, Ministarstvo civilnih poslova navodi da bi pristupanje programu GLOBE predstavljalo ulaganje u budućnost obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Učenici bi dobili priliku da razvijaju istraživačke, digitalne i praktične vještine, da uče kroz terenski rad i da bolje razumiju procese poput klimatskih promjena, kvaliteta zraka, tla, vode i očuvanja životne sredine. Takav oblik nastave ne bi bio samo teorijsko proširenje školskog kurikuluma, nego i direktna veza između učionice i stvarnog svijeta.
Za nastavnike bi pristup programu značio mogućnost stručnog usavršavanja, rada s modernim obrazovnim materijalima i uključivanja u međunarodne mreže saradnje. Škole bi, s druge strane, mogle učestvovati u zajedničkim projektima, istraživačkim kampanjama i međunarodnim skupovima za učenike. Ministarstvo smatra da bi Bosna i Hercegovina, nepristupanjem programu, ostala izvan globalne zajednice koja već decenijama koristi naučni pristup obrazovanju i povezuje mlade s istraživačima iz drugih zemalja.
Šta je zapravo GLOBE i kako funkcioniše
GLOBE, što je skraćenica od Global Learning and Observations to Benefit the Environment, nije svemirski program u klasičnom smislu, nego međunarodna obrazovno-naučna mreža koja povezuje škole, učenike i nastavnike kroz istraživanje okoliša. Program je pokrenut 1995. godine na Dan planete Zemlje, s idejom da mladi širom svijeta prikupljaju podatke o prirodi i tako doprinose nauci. U praksi, učenici mjere temperaturu zraka, padavine, vlažnost, stanje oblaka, temperaturu i pH vode, osobine tla, kao i stanje vegetacije i drugih elemenata prirodnog okruženja.
Podaci koje prikupe učenici i nastavnici ulaze u zajedničku globalnu bazu i postaju dostupni naučnicima širom svijeta. Dio mjerenja, poput posmatranja oblaka, upoređuje se i s NASA-inim satelitskim snimcima, što ovom programu daje dodatnu naučnu vrijednost. Posebnost GLOBE-a je i u tome što škole ne uče samo o okolišu, nego i o tome kako se nauka radi u praksi. To je jedan od razloga zašto se program smatra izuzetno korisnim za STEM obrazovanje, koje objedinjuje nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.
Program danas vodi i finansira NASA, uz podršku američke Nacionalne fondacije za nauku (NSF), Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) i američkog State Departmenta, koji učestvuje u pregovorima o sporazumima s drugim državama. Izvan SAD-a, GLOBE se provodi isključivo kroz bilateralne sporazume sa vladama država partnera, zbog čega Bosna i Hercegovina bez odluke Vijeća ministara ne može formalno postati dio sistema. To znači da, iako postoji interes i potencijal u obrazovnom sektoru, politička blokada i dalje ostaje glavna prepreka.
Regija već učestvuje, BiH i dalje izvan programa
Na zvaničnoj listi programa nalaze se brojne zemlje iz Evrope i šire, a u regiji su već uključene Hrvatska, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Bosna i Hercegovina, kao ni Albanija i Kosovo, još nisu dio ove mreže. Prema podacima navedenim u dokumentu Ministarstva civilnih poslova, u GLOBE su se uključile i države poput Mađarske, Rumunije, Italije, Austrije i Grčke, što pokazuje koliko je program široko prihvaćen i koliko se u različitim obrazovnim sistemima smatra korisnim.
Slovenija je, primjerice, programu pristupila u decembru 2020. godine, nakon potpisivanja sporazuma između tadašnje ministrice obrazovanja i američke ambasadorice. Takvi primjeri iz susjedstva dodatno ukazuju na to da je Bosna i Hercegovina mogla napraviti važan iskorak, ali je propustila još jednu priliku. U kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena, potrebe za naučnom pismenošću i modernizacijom školstva, odgađanje ulaska u ovakve programe ima i šire posljedice od samog administrativnog neuspjeha.
Reakcije i mogući naredni koraci
Odluku Vijeća ministara kritikovao je i meteorolog Nedim Sladić, koji je na društvenim mrežama pozvao da se javno objavi kako je koji ministar glasao. Njegova reakcija odražava šire nezadovoljstvo dijela javnosti činjenicom da se obrazovni i naučni projekti lako pretvaraju u politički spor. Sladić je poručio da javnost ima pravo znati ko je podržao, a ko blokirao STEM program koji, kako je naveo, donosi razmjenu znanja, bolje povezanosti i korist za naučnu zajednicu i ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Na pitanje može li se prijedlog ponovno naći pred Vijećem ministara, ministrica Bošnjak odgovorila je potvrdno. Naglasila je da Ministarstvo civilnih poslova ostaje spremno u svakom trenutku ponovo pokrenuti proceduru, ukoliko dođe do promjene stava ministara iz Republike Srpske. Prema njenim riječima, problem nije u samom programu niti u tehničkim aspektima sporazuma, nego u političkom pristupu koji onemogućava njegovo prihvatanje. Uprkos svemu, Ministarstvo i dalje smatra da Bosna i Hercegovina treba da iskoristi priliku i pridruži se GLOBE zajednici, jer bi to bio važan korak za školstvo, nauku i međunarodnu saradnju u zemlji.
