Zvonko Veselinović ponovo u fokusu: odlazak u Tursku usred novih hapšenja i političkih potresa u Srbiji
U trenutku kada se u Srbiji intenzivira obračun sa biznismenima, političkim zaštitnicima i osobama koje su godinama važile za dio privilegovanog kruga oko bivše vlasti, u javnost je dospjela informacija da je Zvonko Veselinović, jedan od najkontroverznijih ljudi sa sjevera Kosova, jutros napustio region i otputovao u Tursku. Prema navodima koje prenosi KRIK, riječ je o osobi čije se ime već godinama veže za organizovani kriminal, politički utjecaj i sistem zaštite koji je, kako tvrde novinari i istraživači, funkcionisao u sinergiji sa vrhom bivšeg režima Aleksandra Vučića.
Prema dostupnim informacijama, Veselinović je iz Sarajeva odletio ranim jutarnjim letom za Istanbul, i to koristeći srbijanski pasoš. Isti izvori navode da je sa njim putovao i njegov brat Žarko Veselinović, koji se također dovodi u vezu sa kriminalnim poslovima i koji je već ranije dospio na američku listu sankcionisanih osoba. Ovaj odlazak, kako se ocjenjuje, nije tek privatno putovanje, već potez koji dolazi u osjetljivom trenutku, dok se u Srbiji istovremeno otvaraju stare afere, ispituju veze između politike i biznisa i pokušava razbiti mreža ljudi koji su godinama djelovali izvan zakona, ali uz snažnu političku zaštitu.
Veselinović je u ranijim policijskim i sigurnosnim dokumentima označen kao jedna od ključnih kriminalnih figura na Kosovu, osoba koja je, prema tim navodima, imala široku mrežu kontakata i saradnje, uključujući i veze sa albanskom mafijom. Teret optužbi nije se odnosio samo na jedan oblik kriminala, nego na čitav spektar nezakonitih aktivnosti: od šverca droge i oružja do krijumčarenja nafte, zelenašenja i pranja novca. U javnosti je godinama bio prisutan kao čovjek čije se ime pojavljuje u policijskim bilješkama, političkim spekulacijama i međunarodnim sankcijama, ali je uprkos svemu ostajao praktično nedodirljiv u Srbiji.
Jedan od razloga zbog kojih je Veselinović ostajao pod zaštitom, kako tvrde istraživački novinari, jeste njegova bliskost sa vrhom bivše vlasti, a posebno sa krugom oko Aleksandra Vučića. U brojnim tekstovima i objavljenim „sky” porukama opisivan je kao čovjek koji nije bio samo kriminalni operativac, nego i politički faktor sposoban da utiče na kadrove u policiji, na tok javnih poslova i na raspodjelu unosnih državnih ugovora. KRIK je ranije objavio materijale koji ukazuju na to da je njegova građevinska firma zarađivala milione eura učestvujući u projektima finansiranim iz državnog budžeta, pri čemu su, prema sadržaju poruka, pojedini poslovi bili unaprijed dogovarani i dijeljeni među podobnima.
Posebno je zanimljiv dio priče koji se odnosi na njegov utjecaj unutar institucija. Iz objavljenih komunikacija proizlazi da je Veselinović imao ulogu i u kadrovskoj politici unutar srbijanske policije. Naime, navodi se da je 2020. bio protiv toga da Veselin Milić, tadašnji načelnik Uprave kriminalističke policije, kasnije i čovjek koji je dospio pod ozbiljne optužbe, postane direktor policije. Prema tim porukama, Veselinović je preko svojih veza i preko Andreja Vučića poručivao da neće više pomagati Srpskoj naprednoj stranci ukoliko Milić bude imenovan na tu funkciju. Takvi detalji dodatno otvaraju pitanje koliko su duboko kriminalne strukture bile uvezane s političkim sistemom u Srbiji.
Njegova kriminalna prošlost obuhvata i niz ranijih optužbi u Srbiji, uključujući šverc droge, krađu kamiona i nelegalno iskopavanje pijeska. Međutim, većina postupaka protiv njega završila je oslobađajućim presudama ili bez ozbiljnijeg pravosudnog epiloga, i to upravo u periodu kada je Vučićev politički utjecaj bio na vrhuncu. Takav razvoj događaja dodatno je učvrstio uvjerenje da je Veselinović imao status zaštićenog čovjeka sistema, nekoga ko je mogao ostati izvan dosega pravosuđa zahvaljujući političkim vezama, a ne zbog manjka indicija ili svjedočanstava.
Najozbiljnija sumnja koja prati Veselinovića odnosi se na ubistvo kosovskog političara Olivera Ivanovića, koji je likvidiran u januaru 2018. godine. Kosovsko tužilaštvo je u tom slučaju ukazalo i na ulogu njegovog kuma Milanа Radoičića, još jedne osobe čije se ime često povezuje sa političko-kriminalnim strukturama na sjeveru Kosova. Obojica su, prema dostupnim informacijama, godinama uživali zaštitu bivšeg predsjednika Srbije, a taj odnos dodatno pokazuje koliko je tanka bila granica između državnih interesa, lokalnih moćnika i kriminalnih grupa koje su djelovale u zoni konflikta i neuređenih odnosa.
Međunarodna zajednica je na ove navode reagovala sankcijama. Američki Trezor je krajem 2021. godine uveo sankcije Zvonku Veselinoviću zbog sumnje da je korumpirao političare kako bi nesmetano vodio svoje ilegalne poslove. Već naredne godine, i Velika Britanija mu je uvela restriktivne mjere. Takvi potezi pokazuju da se njegovo ime nije vezivalo samo za lokalne kriminalne obračune, nego i za širi obrazac djelovanja koji je prepoznat kao prijetnja vladavini prava i regionalnoj stabilnosti.
Uprkos sankcijama i višegodišnjim optužbama, Veselinović je u Srbiji i dalje imao prostor za djelovanje. Njegove veze, kako se navodi, nisu bile ograničene samo na politički vrh, nego su se prostirale do najviših nivoa sigurnosnih i ekonomskih struktura. Pored političkog utjecaja, imao je i ekonomski kapital: firme povezane s njim dobijale su vrijedne ugovore, naročito u građevinskom sektoru i infrastrukturnim projektima. KRIK je u svojim objavama pojasnio da su „sky” poruke pokazale mehanizam po kojem se novac slijevao kroz državne poslove, a zatim dijelio između pripadnika mreže koja je djelovala kao spoj biznisa, politike i kriminala.
U jednoj od poruka koje su objavljene, Veselinović je opisan kao čovjek koji uzima „milione” i kome „nije dovoljno ni malo”, što dodatno oslikava način na koji su ga suparničke kriminalne grupe doživljavale. Takva komunikacija nije samo trag ličnog bogatstva, nego i dokaz logike po kojoj su se raspoređivali poslovi, podmićivali ljudi i osiguravala lojalnost. Uz to, poruke sugerišu da je braća Veselinović, osim građevine i infrastrukture, imala utjecaj i u sektorima poput telekomunikacija, što govori o razuđenosti njihovog poslovnog modela i o tome koliko je bio oslonjen na političku zaštitu i nezakonite metode.
Nije manje važna ni činjenica da je i Žarko Veselinović jutros otputovao za Tursku. Prema američkim navodima, upravo je on bio jedan od vođa u organizovanoj kriminalnoj grupi koju je predvodio njegov brat, učestvujući u krijumčarenju, nasilnom zastrašivanju preduzeća i projektima koji su povezivali kriminalni kapital sa legitimnim poslovima. Američko Ministarstvo finansija navodi da su braća koristila političke veze kako bi osigurala ugovore i teritorije za svoje aktivnosti, a istovremeno i da su donosila novac kroz mehanizme koji su služili pranju sredstava stečenih kriminalom.
Turska se, kako podsjećaju novinari, posljednjih godina profilisala kao jedno od čestih odredišta za ljude iz balkanskog podzemlja, jer tamo mogu relativno lako kupiti vrijeme, sigurnost i određeni stepen anonimnosti. U toj zemlji su se, prema ranijim izvještajima, skrivali i pojedini istaknuti pripadnici škaljarskog klana, uključujući Jovana Vukotića i Sanija Al-Murde. Zato dolazak Veselinovića u Istanbul u ovom trenutku mnogi tumače kao pokušaj da se udalji od mogućih istraga, političkih preokreta i posljedica koje bi mogle uslijediti nakon što se u Srbiji dodatno otvore pitanja o povezanosti kriminala i vlasti.
Ovaj slučaj još jednom pokazuje da priča o Zvonku Veselinoviću nije samo priča o jednom čovjeku, nego o čitavom sistemu u kojem su politički utjecaj, kriminal, javni novac i institucionalna zaštita funkcionisali kao isprepletena mreža. Njegov odlazak u Tursku dolazi u trenutku kada region ponovo posmatra kako se bivši saveznici pretvaraju u teret, kako se otvaraju dosijei i kako sankcije, policijske akcije i medijski pritisak polako razotkrivaju mehanizme moći koji su godinama bili skriveni iza formalnih institucija. U tom smislu, Veselinović ostaje simbol jedne epohe u kojoj su granice između države i podzemlja bile opasno zamagljene.
