Savez sindikata traži novi model minimalne plate u Federaciji BiH: 1.500 KM kao početna tačka, ali i razlike prema stručnom profilu
Rasprava o minimalnoj plati u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je u centru pažnje javnosti, a sindikalni zahtjevi ovog puta idu korak dalje od pukog povećanja najniže zarade. Savez samostalnih sindikata BiH predlaže da minimalna plata bude podignuta na 1.500 KM, ali i da se uvede sistem u kojem bi visina minimalca zavisila od stručne spreme radnika. Prema tom prijedlogu, radnici sa osnovnom školom imali bi minimalnu platu od 1.500 KM, oni sa srednjom 1.700 KM, sa višom 1.800 KM, dok bi za visoku stručnu spremu iznos bio oko 1.900 KM.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Samir Kurtović poručuje da sindikat na ovom pitanju radi već duže vrijeme i da su provedene i finansijske i ekonomske analize kako bi se pokazalo da je ovakav model održiv i opravdan. Kako ističe, rast cijena hrane, energenata i drugih osnovnih životnih namirnica značajno je pritisnuo standard radnika, zbog čega minimalna plata više ne može ostati na nivou koji je bio prihvatljiv prije nekoliko godina. Prema njegovim riječima, cilj nije samo formalno povećanje plate, nego usklađivanje sa realnim troškovima života.
Kurtović podsjeća da je i ranije postojala ideja da minimalna plata bude veća i da prati određeni procenat prosječne plate u Federaciji BiH. Sindikat je, kako navodi, zagovarao rješenje po kojem bi minimalac iznosio najmanje 70 posto prosječne plate, što bi, po njihovom mišljenju, predstavljalo pravedniji okvir za radnike s najnižim primanjima. Upozorava i da je prethodno povećanje minimalca, sa 660 na 1.000 KM, pokazalo određene nelogičnosti u sistemu, jer su radnici sa nižim stepenom obrazovanja u pojedinim slučajevima dostigli ili prešli primanja radnika sa srednjom i višom školom. Zbog toga sada insistiraju na diferencijaciji prema kvalifikacijama i rasporedu na radnom mjestu.
Zašto sindikat traži vezivanje plata za rast cijena
Jedna od ključnih poruka sindikata jeste da minimalna plata ne bi trebala ostajati ista cijelu godinu dok cijene svakodnevno rastu. Kurtović smatra da bi bilo korisno da se uredbom ili zakonom definiše mehanizam prema kojem bi plata automatski pratila inflaciju. Drugim riječima, ako potrošačke cijene rastu iz mjeseca u mjesec, i minimalna plata bi morala rasti u istom periodu, umjesto da se koriguje tek povremeno i sa velikim zakašnjenjem. Takav model, tvrdi on, dao bi veću sigurnost radnicima i smanjio bi osjećaj da njihov realni dohodak stalno klizi naniže.
Ovakav prijedlog dolazi u trenutku kada inflacija i dalje snažno utiče na kućne budžete građana. Posebno je izražen rast cijena hrane, dok su u posljednje vrijeme poskupjeli i drugi proizvodi i usluge, od prevoza do režijskih troškova. To znači da i oni koji imaju redovna primanja sve teže pokrivaju osnovne potrebe. Sindikat zato tvrdi da pitanje minimalne plate nije samo radničko, nego i socijalno i demografsko pitanje, jer se sve veći broj ljudi odlučuje na odlazak iz zemlje upravo zbog niskih primanja i nesigurnih uslova života.
Važan dio sindikalnog prijedloga odnosi se i na praktično tumačenje stručne spreme. Kurtović naglašava da se razlika u plaćama ne bi odnosila samo na diplomu koju neko posjeduje, nego prvenstveno na posao koji stvarno obavlja. Ako, primjera radi, osoba sa visokom stručnom spremom radi poslove koji po sistematizaciji pripadaju srednjoj stručnoj spremi, onda bi i njen koeficijent i plata trebali biti usklađeni s tim radnim mjestom. Na taj način, prema sindikalnom viđenju, spriječile bi se nejasnoće i nepravde u raspoređivanju plata unutar kompanija i institucija.
Poslodavci i rast troškova: nova tenzija pred sjednicu ESV-a
Dok sindikat insistira na povećanju minimalca, dio poslodavaca upozorava da bi takva odluka dodatno opteretila poslovanje, posebno u vremenu kada rastu i drugi troškovi. Posebno se spominje najavljeno povećanje cijena električne energije za kompanije, što bi, prema ponuđenim ugovorima Elektroprivrede BiH, moglo dosegnuti rast između 26 i 31 posto. Poslodavci tvrde da bi to moglo ugroziti konkurentnost domaće privrede, naročito kod firmi koje već posluju na granici isplativosti.
Međutim, sindikat na to odgovara da se teret ekonomskih promjena ne smije prebacivati isključivo na radnike. Kurtović poručuje da nema smisla da cijene rastu, a da plata ostaje ista, jer u takvom sistemu radnik zapravo stalno gubi kupovnu moć. U njegovom tumačenju, poslodavci moraju pronaći način da prilagode poslovanje novim okolnostima, ali i da radnicima obezbijede dostojanstvena primanja. U suprotnom, smatra on, domaće tržište rada će i dalje trpjeti odlazak kvalifikovane radne snage.
Prema informacijama koje iznosi sindikat, oko 30.000 zaposlenih u Federaciji BiH prima minimalnu platu, dok veći broj radnika ostvaruje nešto viša primanja. To pokazuje da je riječ o pitanju koje direktno pogađa ogroman broj domaćinstava. Kurtović podsjeća i na ranije smanjenje doprinosa poslodavcima, ističući da ni tada nisu svi poslodavci iskoristili prostor da povećaju plate radnicima. Upravo zbog toga sindikat smatra da je potrebna jasnija i obavezujuća regulativa, a ne samo preporuke ili privremena rješenja.
Šta bi značila nova pravila za radnike i tržište rada
Savez samostalnih sindikata smatra da bi usvajanje posebnog zakona o minimalnoj plati donijelo dugoročniju stabilnost od uredbi koje se mogu mijenjati političkom voljom. Prema njihovom stavu, zakonsko rješenje bi omogućilo predvidivost za radnike, poslodavce i državu, a istovremeno bi smanjilo prostor za ad hoc odluke. Kurtović najavljuje da sindikat očekuje dogovor sa Vladom Federacije BiH i poslodavcima na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, koja je planirana za 17. novembar.
Na tom sastanku trebali bi prisustvovati premijer, resorni ministri, predstavnici poslodavaca i sindikata, a tema minimalne plate mogla bi biti jedna od najvažnijih. Sindikat insistira da se odluka donese prije Nove godine, bez obzira na eventualno kašnjenje u formiranju nove vlasti. Njihov argument je da radnici ne smiju čekati mjesecima dok troškovi života rastu iz dana u dan. Po mišljenju sindikata, svako dalje odgađanje samo bi produbilo finansijski pritisak na ljude sa najnižim primanjima.
Kurtović je dodatno naglasio da bi cilj svih ovih mjera trebao biti zadržavanje ljudi u Bosni i Hercegovini. Ako radnik ne može preživjeti od svog rada, kaže on, prirodno će tražiti šansu u inostranstvu. Zato sindikalni prijedlog nije samo borba za viši iznos na platnoj listi, nego i pokušaj da se uspostavi sistem u kojem će rad u BiH biti dovoljno vrijedan da ljudi u njoj i ostanu. U tom kontekstu, minimalna plata postaje mnogo više od ekonomske kategorije: ona je mjera društvenog odnosa prema radu, dostojanstvu i budućnosti zemlje.
