Trumpovi republikanci doživjeli bolan udarac: šta izborni potres znači za Washington i naredne dvije godine mandata
Rezultati posljednjih izbora za američki Kongres donijeli su politički potres koji se osjeća daleko izvan granica Sjedinjenih Američkih Država. Republikanci Donalda Trumpa pretrpjeli su težak poraz, dok su demokrati ostvarili uvjerljivu pobjedu i preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa. Takav ishod ne mijenja samo raspored snaga u Washingtonu, nego i način na koji će se voditi preostale dvije godine Trumpovog predsjedničkog mandata. U pitanju nije tek još jedan izborni ciklus, nego ozbiljan signal birača da su nezadovoljstvo, ekonomski pritisci i politički stil sadašnjeg predsjednika počeli snažno utjecati na američku političku scenu.
Ono što ovaj poraz čini posebno zanimljivim jeste činjenica da republikanci nisu izgubili samo u tijesnim i očekivano neizvjesnim utrkama, nego i u pojedinim tradicionalno sigurnim uporištima. Demokrati su, s druge strane, ponudili kombinaciju novih lica, drugačije retorike i kampanje koja je očito bolje pogodila raspoloženje birača. Trump, međutim, kao i u ranijim političkim krizama, ne želi prihvatiti ličnu odgovornost za izborni neuspjeh, već pokušava zadržati narativ u kojem su krivci drugdje. Time se dodatno produbljuje podjela između njegovog pokreta i šireg dijela američke javnosti koja sve manje ima strpljenja za političke sukobe bez konkretnih rješenja.
O političkim posljedicama izbora iz Washingtona je govorio dopisnik Dnevnika Nove TV Ivica Puljić, koji je naglasio da su demokrati ostvarili, kako je rekao, epsku pobjedu i pritom ozbiljno uzdrmali temelje onoga što je Trump gradio kroz MAGA pokret. Puljić je podsjetio da je Trump neposredno prije izborne noći bio u Bijeloj kući, gdje je govorio o rekonstrukciji plesne dvorane, ali se u tom obraćanju nije osvrnuo na same rezultate izbora. Takvo ponašanje, prema njegovoj interpretaciji, pokazuje koliko je predsjednik spreman ignorirati političke poruke koje mu ne idu u prilog.
Prema Puljiću, ključni razlozi za republikanski poraz leže u tri snažna i međusobno povezana pitanja: korupcija, visoke cijene i rat protiv Irana. Kao posebno važan podatak izdvojio je da je 54 posto birača kao problem navelo korupciju, 49 posto visoke životne troškove, a 36 posto rat protiv Irana. Takvi brojevi ukazuju na to da američki birači nisu glasali samo prema ideološkoj pripadnosti, nego i prema svakodnevnom iskustvu koje oblikuju skupi energenti, inflacija i geopolitičke posljedice vojnih odluka. Sukob s Iranom, kako je pojasnio, imao je direktan efekat na rast cijena goriva, a to se potom prelilo i na poskupljenje drugih proizvoda i usluga.
Jedna od najvažnijih posljedica ovih izbora jeste, prema Puljiću, dugoročno slabljenje republikanskih izgleda u Senatu. Zbog nepovoljnog izbornog rasporeda, povratak kontrole nad gornjim domom Kongresa mogao bi biti otežan sve do 2032. godine. To znači da bi demokrati u narednom periodu mogli koristiti moć istraga, javnih saslušanja i blokiranja imenovanja, čime bi ozbiljno ograničili Trumpovu administraciju. Puljić je naglasio da se republikanci sada suočavaju s mlađom, raznolikijom i energičnijom Demokratskom strankom, dok u Kongresu i dalje dominiraju stariji, tradicionalniji republikanski kadrovi, što stvara dodatni generacijski jaz.
Upravo taj generacijski i demografski zaokret Puljić vidi kao jedan od najvažnijih političkih trendova. Prema nacionalnim istraživanjima, demokrate su napredovale među bijelim biračima, Latinoamerikancima, katolicima i mlađom populacijom, što pokazuje da njihov izborni prodor više nije ograničen samo na urbane sredine i tradicionalna uporišta. Takav pomak sugerira da se biračko tijelo u Sjedinjenim Državama mijenja brže nego što republikanci uspijevaju prilagoditi svoju poruku. U tom smislu, izbori nisu bili samo kazna za Trumpa, nego i signal da nova politička dinamika traži drugačiji pristup komunikaciji, ekonomiji i identitetu države.
Posebnu pažnju izazvala je i tema korupcije, koja se, prema Puljiću, pokazala kao neočekivano snažan motiv biračkog nezadovoljstva. On je naveo niz primjera koji su, po njegovom mišljenju, doprinijeli percepciji da je korupcija postala sastavni dio Trumpovog političkog i porodičnog okruženja. Spomenuo je poslove povezane s kriptovalutama, primanje skupih poklona, dodjelu velikih ugovora sinovima i Jaredu Kushneru, kao i poslovne veze povezane s ruskim dizelom. Takvi navodi, bez obzira na pravne i političke rasprave koje ih prate, očigledno su ostavili snažan utisak na birače i pomogli demokratama da poraz republikanske strane predstave i kao moralnu osudu, a ne samo kao politički rezultat.
Puljić je posebno istakao i ulogu Elona Muska, koji je, prema njegovim riječima, u republikanske kandidate uložio gotovo 500 miliona dolara, najvećim dijelom u Teksasu. Time se otvorilo pitanje koliko novac u politici zaista može kupiti političku lojalnost i izborni uspjeh. Iako je riječ o ogromnim sredstvima, ishod izbora pokazuje da ni najskuplja kampanja ne može kompenzirati duboko nezadovoljstvo birača. Za mnoge Amerikance, ekonomski pritisci i osjećaj političke arogancije očito imaju veću težinu od samih marketinških poruka i ulaganja milijardera.
Jedan od najosjetljivijih segmenata ove političke priče odnosi se na budućnost samog Donalda Trumpa. Puljić je upozorio da će naredne dvije godine biti znatno teže za predsjednika, jer će mu biti mnogo složenije da potvrdi sudije, državne zvaničnike i druge kadrove koje predlaže. Bez saradnje s demokratama, njegovi zakonodavni ciljevi mogli bi ostati blokirani, osim u slučajevima kada bi se oslanjao na predsjednički veto kao posljednje sredstvo političkog djelovanja. U takvoj situaciji Trump ne samo da gubi prostor za djelovanje, nego i prostor za nametanje političke agende kakvu je do sada gradio na snažnom ličnom autoritetu.
Osim toga, pitanje je i hoće li Trump uopće prihvatiti rezultate izbora bez daljnjih sporova. Puljić je podsjetio na događaje od 6. januara 2021. godine, kada su Trumpove pristalice napale Kapitol, što je ostalo jedno od najmračnijih poglavlja savremene američke demokratije. Prema njegovim riječima, konačna potvrda rezultata dobit će se tek 3. januara, kada Kongres treba formalno ovjeriti izbore, pa tek tada postaje jasno hoće li predsjednik i njegovi saveznici prihvatiti političku stvarnost ili će pokušati otvoriti novi val osporavanja. Upravo zato se u Washingtonu ne isključuju ni novi institucionalni sukobi, ni pokušaji dodatnog pritiska na sistem.
U pozadini svega već se nazire i trka za predsjedničke izbore 2028. godine. Među imenima koja se spominju nalazi se i sadašnji potpredsjednik JD Vance, koji je već poručio da je rat protiv Irana jedan od glavnih razloga republikanskog poraza. Puljić smatra da bi ovaj poraz mogao natjerati republikance na preispitivanje vanjske politike, posebno prema Izraelu i Benjaminu Netanyahuu, za kojeg bi se moglo tvrditi da je uvučeo Ameriku u ratne obaveze koje birači ne žele. Istovremeno, moguće je da će republikanski kandidati u narednim kampanjama zauzimati umjereniji ton, jer je dio glasača, kako je ocijenjeno, već umoran od vrijeđanja, agresivnosti i stalnog političkog konflikta.
Na kraju, Puljićev zaključak ide u smjeru da će se u republikanskom taboru vjerovatno pojaviti i određena distanca prema samom Trumpu. To se posebno odnosi na političare poput JD Vancea i Marca Rubija, koji su već ranije pokazivali spremnost na političko prilagođavanje okolnostima. Izborni poraz, dakle, nije samo trenutni udarac nego i početak šireg preispitivanja unutar republikanskog pokreta. Naredne dvije godine mogle bi biti obilježene blokadama, istragama, medijskim sukobima i sve otvorenijom borbom za naslijeđe Trumpove ere, dok demokrati ulaze u novu fazu sa znatno više samopouzdanja i institucionalne moći nego ranije.
