Studentska pobjeda u Srbiji i prvi zahtjevi: ostavke, depolitizacija institucija i pritisak na javni sektor
Prva konferencija za medije nakon parlamentarnih izbora u Srbiji donijela je vrlo oštru i politički značajnu poruku pobjedničke Studentske liste, koja je već na samom početku najavila da neće čekati formiranje nove vlade kako bi počela s promjenama.
Predstavnici liste „Studenti pobjeđuju” zatražili su hitne ostavke više visokih funkcionera u pravosuđu, kao i u institucijama koje, prema njihovom uvjerenju, godinama nisu djelovale nezavisno od političkog utjecaja vlasti Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS).
Konferencija je održana u Pionirskom parku u Beogradu, simboličnom mjestu na kojem su studenti predstavili prve konkretne političke poteze nakon izborne pobjede. Njihova poruka bila je jasna: oslobađanje institucija od partijskog i političkog pritiska mora početi odmah, bez odlaganja i bez čekanja na formalno preuzimanje vlasti.
Takav ton ukazuje na to da studentski pokret ne želi nastupati samo kao izborni pobjednik, nego kao snaga koja će, kako tvrde, insistirati na dubinskoj institucionalnoj obnovi.
U fokusu njihovih zahtjeva našlo se nekoliko ključnih državnih sistema: pravosuđe, Ustavni sud, Radio-televizija Srbije (RTS) i Telekom Srbija. Prema ocjeni studenata, upravo su te institucije bile među najosjetljivijim tačkama političkog utjecaja tokom prethodnog perioda. Zato traže personalne promjene, ali i šire reforme koje bi, prema njihovom stavu, trebale vratiti povjerenje građana u državu kao servis javnog interesa, a ne produženu ruku vlasti.
Zahtjev za ostavku Nenada Stefanovića i Miodraga Markovića
Jedan od najistaknutijih zahtjeva Studentske liste odnosi se na glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenada Stefanovića. Studenti su zatražili njegovu hitnu i neopozivu ostavku, optužujući ga da je tokom mandata narušio osnovno načelo nepristrasnosti i da je selektivnim djelovanjem dodatno oslabio povjerenje javnosti u pravosudni sistem.
Prema njihovom tumačenju, tužilaštvo bi moralo biti institucija jednakog postupanja prema svima, a ne organ koji reaguje prema političkim interesima ili pritiscima moćnih aktera.
Isti zahtjev upućen je i Stefanovićevom zamjeniku Miodragu Markoviću. Studentska lista tvrdi da je pod njihovim rukovodstvom beogradsko tužilaštvo izgubilo kredibilitet, posebno u periodima politički osjetljivih događaja i studentskih protesta koji su prethodili izborima. Takve optužbe, iako politički veoma ozbiljne, odražavaju širi problem koji se u regionu često ponavlja: pitanje koliko su pravosudni organi zaista nezavisni, a koliko su podložni političkoj kontroli i neformalnim centrima moći.
Studenti nisu govorili samo o pojedincima, nego i o potrebi da se ponovno uspostavi princip odgovornosti u pravosuđu. U tom smislu njihov zahtjev nije samo personalne prirode, već nosi i poruku da institucije moraju služiti zakonu, a ne vlasti. Time pokušavaju potvrditi da njihova izborna pobjeda nije kraj protesta i pritiska, nego početak institucionalnog preuređenja koje bi, kako tvrde, trebalo biti vidljivo već u prvim danima nakon izbora.
Udar i na Ustavni sud Srbije
Na udaru studentskih zahtjeva našao se i predsjednik Ustavnog suda Srbije Vladan Petrov. Studenti traže da i on podnese neopozivu ostavku, i to ne samo na funkciju predsjednika suda nego i na dužnost sudije. Njihova optužba je da je tokom mandata djelovao pristrasno i da je svojim javnim nastupima podržavao politiku Aleksandra Vučića umjesto da nastupa kao nezavisni čuvar ustavnosti i zakonitosti.
Posebno su kritikovali Petrova zbog njegovih navodnih istupa tokom predizborne kampanje, kada je, prema tvrdnjama studenata, nastupao kao glasnogovornik SNS-a, a ne kao neutralni sudac najviše ustavne institucije. U političkim sistemima kao što je srbijanski, Ustavni sud bi trebao biti posljednja linija zaštite ustavnog poretka i građanskih prava, zbog čega svaka sumnja u njegovu nepristrasnost izaziva ozbiljne posljedice po javno povjerenje. Upravo na to studenti žele ukazati svojim zahtjevom.
Njihova kritika Ustavnog suda ukazuje i na širi problem pravne države: ako institucija koja treba da tumači Ustav bude percipirana kao politički instrumentalizirana, tada se dovodi u pitanje čitav lanac vladavine prava. Zato studentski pokret svoje zahtjeve ne postavlja samo kao reakciju na pojedinačne funkcionere, nego kao pokušaj da se redefiniše odnos između politike i pravosuđa u Srbiji.
Mediji pod pritiskom: RTS, REM i Telekom Srbija
Važan dio konferencije bio je posvećen medijima, a tu je kao ključna figura nastupila profesorica i kandidatkinja Studentske liste Mirjana Nikolić. Ona je podsjetila da su studenti ranije uputili otvoreno pismo rukovodstvu RTS-a i Vijeću Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM), te naglasila da pojedine promjene u javnom servisu nisu dovoljne ako se ne promijeni cijeli sistem odlučivanja i uređivačke politike.
Iako su generalna direktorica RTS-a Manja Grčić podnijela ostavku, a glavna urednica informativnog programa Bojana Mlađenović razriješena dužnosti, studenti smatraju da to nije kraj problema. Zato traže i ostavku Dejana Jovanovića, zamjenika generalnog direktora RTS-a, kojeg optužuju za selektivno izvještavanje, sužavanje medijskog pluralizma i stigmatizaciju studenata i građana koji su protestovali. Prema njihovom stavu, javni servis mora biti mjesto ravnopravnog predstavljanja različitih stavova, a ne prostor jedne političke interpretacije stvarnosti.
Studentska lista je najavila i da će njihovi budući zastupnici pokrenuti postupak popunjavanja Vijeća REM-a, što je važan signal da žele utjecati na regulatorni okvir medija, a ne samo na programske prakse. Time se pokazuje da su studenti svjesni kako promjena medijske slike ne zavisi samo od smjene urednika, nego i od institucija koje nadziru elektroničke medije, dodjeljuju dozvole i nadgledaju poštivanje profesionalnih standarda.
Posebno oštar ton bio je rezervisan za Telekom Srbija i njegovog generalnog direktora Vladimira Lučića. Studenti traže njegovu ostavku, ali i prestanak, kako tvrde, neopravdanog trošenja javnog novca. Mirjana Nikolić je poručila da „Telekom nije urednik Srbije”, naglašavajući da ta kompanija, iako važna za tržište telekomunikacija i distribuciju sadržaja, ne smije imati ulogu glavnog medijskog arbitra u zemlji.
Time su studenti otvorili i pitanje granice između poslovnog interesa, državnog vlasništva i medijskog utjecaja.
Poruka građanima: institucije se moraju oslobađati odmah
Konferenciju je otvorio student Filip Ubović, koji je poručio da su građani na izborima dali jasan mandat za uspostavu vladavine prava, jednakosti pred zakonom i oslobađanja institucija od političkog utjecaja. Međutim, njegova je poruka bila i praktična: proces promjena ne smije biti odgođen do formiranja nove vlade, jer bi to, po njegovom mišljenju, omogućilo odlazećim strukturama da nastave upravljati dijelovima sistema i eventualno prikrivaju zloupotrebe.
Ubović je zato pozvao građane, zaposlene u javnim ustanovama i državne dužnosnike da prijavljuju moguće nepravilnosti i da spriječe svaku zloupotrebu tokom prijelaznog perioda. Takav apel ima i političku i moralnu dimenziju: studenti pokušavaju stvoriti atmosferu u kojoj javnost ne ostaje pasivna, nego aktivno prati postupke odlazeće vlasti.
U tom smislu njihov nastup podsjeća na širi demokratski princip da se promjene ne dešavaju samo na izborima, nego i kroz stalni pritisak javnosti, transparentnost i društvenu kontrolu.
Ova konferencija pokazuje da Studentska lista želi biti više od običnog izbornog pobjednika. Njihovi zahtjevi otvaraju pitanja duboko ukorijenjena u funkcionisanju države: ko upravlja institucijama, ko kontroliše medije i koliko je pravosuđe zaista nezavisno. U političkom trenutku kada se očekuje nova vlada, studenti poručuju da se suštinske promjene ne smiju odlagati.
Njihov nastup može se tumačiti kao najava dužeg procesa institucionalne borbe, u kojem će javnost, mediji i pravosudni organi biti pod snažnim pritiskom da dokažu svoju nezavisnost i odgovornost.
