Zašto je mermer u Mekki i Medini hladan čak i tokom najvećih ljetnih vrućina?
Jeste li se ikada zapitali zašto je mermer u dva sveta harema, u Mekki i Medini, hladan čak i kada temperature tokom ljeta dosežu izuzetno visoke vrijednosti?
Tajna nije u cijevima s hladnom vodom ispod mermera, kako mnogi misle, nego u posebnoj vrsti mermera i njegovim jedinstvenim svojstvima!
Za odabir ovog mermera zaslužan je genijalni egipatski arhitekta i inženjer dr. Muhammed Kemal Ismail, projektant proširenja dvaju svetih harema.
Rođen je 1908. godine u egipatskom gradu Mit Gamru. Bio je najmlađi student koji je upisao Kraljevsku inženjersku školu, a u Evropi je stekao čak tri doktorata.
Potraga za posebnim mermerom
Dr. Muhammed Kemal Ismail tragao je za mermerom koji bi ispunjavao tri važna uslova:
Da se što manje zagrijava na suncu.
Da ne bude klizav i da omogućava sigurno kretanje vjernika.
Da bude dovoljno čvrst i izdržljiv da podnese opterećenje miliona ljudi.
Nakon dugog traganja pronašao je izuzetno rijetku vrstu bijelog mermera poznatu kao Tasos (Thassos), koja se nalazi na jednom malom planinskom području istoimenog grčkog ostrva.
U čemu je tajna ovog mermera?
Njegova posebnost ogleda se u tri svojstva:
1. Odbijanje sunčeve toplote: Zahvaljujući svojoj kristalnoj strukturi, ovaj mermer odbija čak 98% sunčeve svjetlosti i toplote.
2. Prirodno rashlađivanje: Kroz izuzetno sitne pore tokom noći upija vlagu, a danju je postepeno oslobađa, zahvaljujući čemu njegova površina ostaje hladna.
3. Posebna debljina: Inženjer je odredio da mermerne ploče budu debele pet centimetara, umjesto uobičajenog jednog centimetra, kako bi duže zadržavale hladnoću i upijale više vlage.
Nakon što je pronašao odgovarajući mermer, otkupio je polovinu raspoloživih zaliha s tog planinskog područja i njime popločao prostor oko Kabe u Mekki.
Nevjerovatan događaj petnaest godina kasnije
Petnaest godina nakon toga, saudijske vlasti zatražile su od dr. Muhammeda Kemala Ismaila da istim mermerom poploča i Poslanikovu džamiju u Medini.
Taj zahtjev ga je duboko zabrinuo.
Kasnije je ispričao: „Veoma sam se uplašio, jer sam znao da se ova vrsta mermera nalazi samo na jednom malom području u Grčkoj, a polovinu njegovih zaliha kupio sam još prije petnaest godina!“
Odmah je otputovao u Grčku i posjetio kompaniju od koje je ranije nabavio mermer. Međutim, direktor mu je saopćio da je preostala količina prodata ubrzo nakon njegove prve kupovine.
„Bio sam tužan kao nikada u životu. Toliko sam se rastužio da nisam mogao ni popiti ponuđenu kafu, nego sam odmah krenuo“, prisjećao se inženjer.
Dok je izlazio, ugledao je sekretaricu i upitao je može li saznati ko je kupio preostali mermer.
Odgovorila mu je da je od tada prošlo mnogo godina i da će biti veoma teško pronaći podatke o kupcu.
Ostavio joj je broj telefona hotela u kojem je odsjeo i otišao.
Sutradan, samo nekoliko sati prije planiranog povratka, sekretarica ga je nazvala: „Dođite! Pronašli smo adresu kupca!“
Kada je stigao i pogledao dokumentaciju, dočekalo ga je nevjerovatno iznenađenje.
Kupac preostalog mermera bila je jedna saudijska kompanija!
Bez oklijevanja je otputovao u Saudijsku Arabiju i posjetio direktora te kompanije.
„Šta ste uradili s grčkim mermerom koji ste kupili prije petnaest godina?“, upitao ga je.
Direktor je odgovorio da se ne sjeća, pa je odmah nazvao skladište kako bi provjerio.
Ubrzo je stigao odgovor koji niko nije očekivao „Cjelokupna količina mermera još uvijek se nalazi u skladištu. Već petnaest godina niko je nije ni dotakao!“
Čuvši te riječi, inženjer je zaplakao poput djeteta.
Ispričao je direktoru cijelu priču, a zatim mu pružio bjanko ček i rekao: „Upišite iznos koji god želite!“
Međutim, saudijski poslovni čovjek odgovorio mu je riječima koje su ga još više dirnule: „Tako mi Allaha, osim Kojeg nema drugog boga, neću uzeti nijedan dirhem! Sav ovaj mermer poklanjam na Allahovom putu. Allah je učinio da zaboravim na njega u skladištu nakon što me je nadahnuo da ga kupim, kako bi jednog dana poslužio upravo ovoj svrsi!“
Zamislite! Petnaest godina mermer je stajao netaknut i gotovo zaboravljen u skladištu, da bi na kraju bio ugrađen u Poslanikovu džamiju u Medini!
Inženjer koji nije želio naplatiti svoj rad
Posebnu vrijednost ovoj priči daje i postupak samog dr. Muhammeda Kemala Ismaila.
Iako je njegov rad na proširenju dvaju svetih harema vrijedio milione, odbio je primiti novčanu naknadu.
Na ponudu da mu se isplati zasluženi honorar odgovorio je: „Zar da uzimam novac za rad na dva sveta harema?!“
Njegovo djelo i danas služi milionima muslimana koji dolaze u Mekku i Medinu kako bi obavili hadž, umru i namaz.
Dr. Muhammed Kemal Ismail preselio je 2008. godine, ostavivši iza sebe veličanstveno arhitektonsko naslijeđe i primjer predanosti služenju dvama svetim haremima.
Neka se Allah smiluje ovom velikom inženjeru, oprosti mu grijehe i obilato ga nagradi za dobro koje je ostavio iza sebe!
Salih Haušić
