Francuska širi nuklearnu saradnju: Odluka o oružju ostaje u Parizu

Francuska inicijativa za jačanje nuklearnog odvraćanja u Evropi ponovo je u središtu pažnje nakon izvještaja koje je Klix prenio 26. oktobra. Mreža saradnje obuhvata deset evropskih partnera, ali njeno značenje zahtijeva precizno čitanje: odluka o francuskom nuklearnom oružju ostaje u Parizu, dok se s drugim državama razvijaju konsultacije i mogući oblici vojne saradnje.

Izraz nuklearni kišobran može stvoriti očekivanje da je već dogovorena automatska zaštita svih učesnika. Službeno finsko objašnjenje govori opreznije. Ministarstvo odbrane te zemlje navelo je da inicijativa ne stvara obaveze kolektivne odbrane poput NATO-ovih i da Francuska partnerima ne nudi alternativni nuklearni kišobran. Zato političko približavanje i konačnu odluku o upotrebi oružja treba posmatrati odvojeno.

Kako se krug partnera proširio

Prema pregledu koji je objavio Klix, među prvim partnerima bili su Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Nizozemska, Belgija, Grčka, Švedska i Danska. Kasnije su im se pridružile Norveška i Finska. Finsko ministarstvo je u septembarskom saopćenju također opisalo taj redoslijed: osam država pri predstavljanju inicijative u martu, zatim Norveška i na kraju odluka Helsinkija.

To nije savez koji je nastao jednim potpisom 26. oktobra. Temelj je govor Emmanuela Macrona od 2. marta 2026. u bazi Île Longue. Francuski predsjednik tada je predstavio koncept isturenog odvraćanja, uz mogućnost da partneri učestvuju u vježbama i da u određenim okolnostima privremeno ugoste elemente francuskih strateških snaga. Istovremeno je naglasio da završnu odluku zadržava francuski predsjednik.

U tom martovskom govoru najavljeno je i povećanje broja nuklearnih bojevih glava. Macron je obrazloženje povezao s promjenom evropskog sigurnosnog okruženja, ratom koji Rusija vodi protiv Ukrajine i potrebom da Evropa preuzme veći dio odgovornosti za vlastitu odbranu. To je ranije izneseni okvir politike, a ne nova odluka donesena ove sedmice.

Macron je u istom govoru posebno povezao nuklearno odvraćanje s konvencionalnom odbranom. Govorio je o ranom upozoravanju radi otkrivanja prijetnji, proširenoj zračnoj odbrani i mogućnosti djelovanja na većim udaljenostima. Njegovo obrazloženje bilo je da nuklearna sposobnost sama ne uklanja opasnost od ozbiljnih sukoba ispod nuklearnog praga. To objašnjava zašto u razgovorima s partnerima mjesto imaju i kapaciteti koji nisu nuklearni, a ne samo rasprava o bojevim glavama.

Finska i Nizozemska pokazuju kako razgovori napreduju

Zajednička francusko-finska izjava objavljena 14. septembra potvrdila je da se Finska priključuje inicijativi. U njoj je predviđeno osnivanje nuklearne upravljačke grupe u narednim mjesecima radi početka provedbe saradnje. Dokument govori i o mogućnostima strateškog signaliziranja i upravljanja eskalacijom ispod nuklearnog praga. Nije objavljena odluka da se određen broj bojevih glava premjesti na konkretnu finsku lokaciju.

Drugi primjer je francusko-nizozemski sastanak održan u Parizu 14. oktobra, o kojem je Elizejska palača izvijestila dan kasnije. Bila je to prva sjednica njihove nuklearne upravljačke grupe. Učestvovali su predstavnici predsjedničkog ureda Francuske, ureda nizozemskog premijera te resora odbrane i vanjskih poslova. Razgovarali su o bilateralnoj saradnji, strateškom približavanju i narednim koracima.

Takvi sastanci pokazuju da se inicijativa pretvara u organizovan dijalog. Ipak, uspostavljanje grupe i dogovor o nastavku rada nisu isto što i operativno raspoređivanje naoružanja. Iz saopćenja o pariskom sastanku ne proizlazi ni da je stvoren zajednički komandni lanac, niti da je Nizozemska dobila pravo odlučivanja o francuskom arsenalu.

Šta učesnice mogu dogovarati

Finski ministar odbrane Antti Häkkänen naveo je da svaka država određuje vlastiti tempo angažmana. Kao moguće oblike saradnje opisao je razgovore o doktrini, posmatranje vježbi ili učešće konvencionalnim kapacitetima, a u krajnjoj varijanti i privremeno prisustvo dijelova francuskog strateškog zrakoplovstva. Naglasio je i da Pariz od partnera ne traži finansiranje održavanja svog nuklearnog odvraćanja.

Za praćenje narednih odluka stoga su ključna tri odvojena pitanja: ko učestvuje u konsultacijama, šta je konkretno dogovoreno i ko donosi konačnu odluku. Trenutno potvrđeni dokumenti pokazuju širenje bilateralne saradnje. Oni ne daju osnov da se svaka najavljena vježba ili konsultacija predstavi kao već uspostavljena automatska nuklearna zaštita cijele Evrope.

Naslovna fotografija: Emmanuel Macron, 6.5.2024, arhiva. Christophe Licoppe / © European Union / EC Audiovisual Service, Wikimedia Commons, CC BY 4.0. Bez sadržajnih izmjena, veličina prilagođena prikazu; ne prikazuje oktobarske konsultacije 2026.

Izvor: Klix, Elizejska palača, Ministarstvo odbrane Finske