Slike su simbolične AI ilustracije; ne prikazuju stvarni sastanak niti konkretne osobe.
Elmedin Konaković uputio je novim političkim predstavnicima Srbije poruku koja čestitku pretvara u razgovor o budućim odnosima s Bosnom i Hercegovinom. Ministar vanjskih poslova BiH traži poštovanje državnog suvereniteta, bolju saradnju i drugačiji odnos prema Srbima u BiH. Umjesto oslonca na političku podobnost, kao cilj navodi društvo u kojem prednost imaju znanje, rad i poštenje.
Vijesti.ba objavile su njegovu reakciju 26. oktobra u 12:11, a prenio ju je i Fokus. Izjava je uslijedila poslije izbornog uspjeha Studentske liste u Srbiji. Konakovićev nastup predstavlja očekivanja šefa bh. diplomatije; u prenesenoj poruci nema potvrde da je buduća vlast u Beogradu već prihvatila konkretan sporazum ili preuzela pojedinačne obaveze prema Sarajevu.
Šta je poručio studentima
Konaković je pohvalio istrajnost studentskog pokreta i podršku koju su mu pružili profesori, sportisti i građani različitih zanimanja. Njihovo uključivanje opisao je kao spremnost da vlastitim ugledom podrže promjenu. U njegovom tumačenju rezultat ima i društveno značenje: pokazuje da odgovornost i javni angažman mogu promijeniti politički odnos snaga.
Nakon čestitke postavio je zahtjev za korektnim odnosom prema Bosni i Hercegovini i svim njenim stanovnicima. Kritikovao je dosadašnji pristup vlasti Srbije, tvrdeći da je pod obrazloženjem brige za narod pružana podrška korumpiranim političkim elitama. To je njegova politička ocjena. Izjava ne sadrži sudsku odluku niti pojedinačnu krivičnu odgovornost koju bi trebalo pripisivati osobama koje u njoj nisu imenovane.
Pomoć građanima kroz pravednije institucije
Središte poruke jeste poziv da se podrška Srbima u BiH usmjeri prema borbi protiv korupcije i uspostavljanju meritokratije. Taj pojam opisuje princip po kojem sposobnost i postignuti rad imaju prednost nad stranačkim vezama. Konaković ga povezuje sa životnim uslovima, ostankom mladih i mogućnošću povratka ljudi koji su napustili zemlju.
On očekuje da bi takav pristup pomogao ljudima da budućnost grade uz porodice, u svojim gradovima. Međutim, njegova poruka ne najavljuje novi program povratka, konkurs za zapošljavanje ili finansijsku pomoć dijaspori. Građani zato ovu izjavu trebaju čitati kao politički cilj, a eventualne konkretne mjere pratiti kroz službene odluke i javno objavljene uslove.
Ustavni okvir za odnose sa Srbijom
Rasprava o odnosima Sarajeva, Beograda i Banje Luke ima postojeći ustavni okvir. U tekstu Ustava BiH, odnosno Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma koji objavljuje OHR, vanjska politika navedena je među nadležnostima institucija Bosne i Hercegovine. To daje institucionalni kontekst Konakovićevom insistiranju da saradnja uključuje poštovanje države.
Istovremeno, član III dopušta entitetima posebne paralelne odnose sa susjednim državama, uz uslov saglasnosti sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH. Ustav, dakle, sadrži i prostor za entitetsku saradnju i granicu unutar koje se ona ostvaruje. Postojanje takvih odnosa ne uklanja državne nadležnosti navedene u istom dokumentu.
Ustavni sud ima nadležnost da odlučuje o sporovima u vezi s usklađenošću posebnih paralelnih odnosa s Ustavom, uključujući zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Ove odredbe nisu donesene nakon izbora u Srbiji. One predstavljaju raniji pravni okvir prema kojem se mogu procjenjivati budući potezi i dogovori.
I vanjskotrgovinska i carinska politika u istom su ustavnom popisu državnih nadležnosti. Zato se buduća prekogranična saradnja mora posmatrati i kroz nadležne institucije, uz politički dijalog.
Od poruke do provjerljivog rezultata
Urednički gledano, naredni korak bit će poređenje političkih obećanja s praksom: ko vodi razgovore, u kojem institucionalnom svojstvu i kakve se odluke objavljuju. Susret ili čestitka mogu otvoriti dijalog, dok sadržaj eventualnog dogovora pokazuje koje su obaveze stvarno prihvaćene. Taj kriterij vrijedi za sve učesnike odnosa, bez obzira na izborne simpatije.
Za publiku u BiH Konakovićeva reakcija zato otvara dva povezana pitanja. Prvo je poštovanje ustavnog položaja države, a drugo kvalitet svakodnevnog života građana. Njegova poruka povezuje ta pitanja kroz borbu protiv korupcije i jednake prilike. Koliko će budući odnosi zaista slijediti taj smjer pokazat će institucije i konkretni postupci, a ne sama formulacija postizborne čestitke.
Izvor: Vijesti.ba, Fokus, OHR – Ustav Bosne i Hercegovine
