Slike su simbolične AI ilustracije bankarskih transfera.
Slanje novca porodici u Bosnu i Hercegovinu moglo bi zahtijevati više vremena i provjera, upozoravaju sagovornici novog izvještaja N1 koji je 26. oktobra prenijela i Slobodna Bosna. Povod je stanje četiri mjeseca nakon povratka BiH na sivu listu FATF-a. To nije nova današnja odluka: FATF je BiH uvrstio na listu pojačanog praćenja 19. juna 2026. godine.
Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica za N1 govori o složenijoj i sporijoj obradi međunarodnih transakcija te mogućnosti većih troškova. Istovremeno naglašava da posljedice zasad nisu dramatične i da banke pokušavaju ublažiti zahtjeve međunarodnih partnera. Upozorenje na mogući rast cijena zato ne treba pretvoriti u tvrdnju da je svaka banka već povećala naknade.
Siva lista ne znači zabranu slanja novca
FATF u službenom objašnjenju navodi da države na toj listi rade na uklanjanju strateških slabosti u sprečavanju pranja novca, finansiranja terorizma i proliferacije. BiH se obavezala na akcioni plan. Njegove tačke uključuju bolje razumijevanje rizika, međunarodnu saradnju, dostupnost podataka o stvarnim vlasnicima i djelotvornije istrage i nadzor.
Posebno je značajno da FATF za ovu grupu država ne traži automatsku primjenu pojačane dubinske provjere. Standardi, prema istom dokumentu, ne predviđaju ni isključivanje čitavih kategorija klijenata. Traži se pristup zasnovan na procjeni rizika, uz očuvanje legitimnih doznaka, humanitarnih tokova i rada neprofitnih organizacija.
To je važna razlika između međunarodnog okvira i pojedinačne odluke banke. Moguće dodatno pitanje o uplati nije dokaz da je transfer zabranjen. Također, sama oznaka sive liste ne govori koliko će određena uplata trajati niti kolika će biti njena cijena. Te informacije treba tražiti od pružaoca konkretne usluge.
Šta su finansijske institucije ranije poručile
Centralna banka BiH i nadležne agencije su u zajedničkom saopćenju od 19. juna razdvojile stabilnost finansijskog sistema od mogućih poteškoća u međunarodnom poslovanju. Tada su navele da je sektor likvidan, adekvatno kapitaliziran i pod nadzorom, da platni sistemi rade te da osiguranje depozita nastavlja funkcionirati prema propisima.
Istim saopćenjem upozorile su na moguće dodatne zahtjeve stranih i korespondentnih banaka, dužu obradu pojedinih plaćanja i veće administrativne troškove. Taj junski stav ne predstavlja novu procjenu objavljenu danas, ali pokazuje da su praktični rizici bili prepoznati odmah nakon odluke FATF-a. Kašnjenje međunarodnog naloga i sigurnost domaće štednje zato su različita pitanja.
Prije uplate provjerite instrukciju i sve naknade
Za pošiljaoce iz dijaspore koristan je edukacijski vodič Centralne banke o doznakama. Primalac treba od svoje banke zatražiti instrukciju za priliv iz inostranstva i proslijediti je pošiljaocu. Ona obuhvata naziv i adresu banke, SWIFT oznaku, IBAN te podatke o primaocu. Prepisivanje podataka iz pouzdane instrukcije smanjuje mogućnost greške.
Cijena nije nužno samo naknada koju pošiljalac vidi na početku. Vodič navodi naknade banke pošiljaoca i primaoca, moguću konverziju valute i druge troškove. Na ukupni iznos može utjecati i korespondentna banka, odnosno banka koja posreduje u međunarodnom plaćanju. Zato vrijedi tražiti objašnjenje cijelog puta uplate.
Važna je i oznaka raspodjele troškova: OUR znači da ih snosi pošiljalac, SHA da ih dijele pošiljalac i primalac, a BEN da ih snosi primalac. Prije potvrde naloga korisno je pitati koliko se očekuje da stigne primaocu, postoje li posredničke naknade i koji je predviđeni rok obrade. Različite opcije treba porediti za isti iznos i valutu.
Pet godina je procjena sagovornika
Profesor finansija Sanel Halilbegović u izvještaju N1 procjenjuje da bi uklanjanje BiH s liste moglo trajati godinama. Njegova procjena nije unaprijed određena petogodišnja kazna niti objavljeni datum izlaska. Za građane je trenutno najkorisnije razlikovati potvrđene naknade i rokove vlastite banke od općih upozorenja o mogućim posljedicama.
Poslovna zajednica u istom prilogu izražava bojazan za buduće investicije. Međutim, zabrinutost investitora nije isto što i izmjeren pad ulaganja. Bez zbirnih podataka ne može se pouzdano odrediti koliko je projekata usporeno ili promijenilo odredište upravo zbog sive liste.
Izvor: Slobodna Bosna, N1, FATF, Centralna banka BiH
