Košarac zaoštrio retoriku nakon sjednice Vijeća ministara: SNSD ostaje pri stavu da vlast moraju formirati izborni pobjednici
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac nakon sjednice Vijeća ministara uputio je niz političkih poruka koje dodatno potvrđuju koliko su odnosi među ključnim akterima državne vlasti opterećeni nepovjerenjem, međusobnim optužbama i borbom za kontrolu nad procesom formiranja nove većine.
U središtu njegovog nastupa bila je poruka da SNSD neće odstupiti od stava prema kojem vlast trebaju preuzeti stranke i pojedinci koji su osvojili izborni legitimitet, odnosno izborni pobjednici, uz naglasak na, kako je rekao, legitimno izabrane predstavnike tri konstitutivna naroda.
Takav politički narativ SNSD-a nije nov, ali je u aktuelnom trenutku dobio dodatnu težinu zbog otvorenih pregovora i neizvjesnosti oko buduće parlamentarne većine na državnom nivou. Košarac je nastup iskoristio ne samo da ponovi stavove svoje stranke, nego i da uputi oštre kritike prema ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću, kojeg je označio kao političkog aktera koji je, prema njegovoj interpretaciji, promijenio kurs i udaljio se od ranijih dogovora.
Time je rasprava o formiranju vlasti ponovo dobila i ličnu i političku dimenziju.
Košarac je tvrdio da je Konaković ranije bio „prihvatljiv partner“ SNSD-u, ali da se kasnije, kako je naveo, udaljio od dogovora koje su navodno pravili Milorad Dodik, Dragan Čović i Elmedin Konaković. Iako je iznio ozbiljne optužbe o postojanju političkih aranžmana i promjeni odnosa, nije ponudio dodatne činjenice niti konkretne primjere politika koje bi, prema njegovim riječima, Konaković ranije provodio u interesu SNSD-a.
Upravo zbog toga njegov istup ostaje prije svega politička poruka, a ne potkrijepljeno obrazloženje eventualnih ranijih sporazuma.
U daljem obraćanju Košarac je otišao korak dalje, tvrdeći da Konaković djeluje pod utjecajem bivšeg američkog ambasadora Michaelа Murphyja i visokog predstavnika Christiana Schmidta. Takve tvrdnje uklapaju se u širi politički diskurs koji SNSD već duže koristi, posebno kada želi osporiti legitimitet međunarodnog utjecaja u BiH ili pojedinih odluka donesenih uz podršku međunarodne zajednice. Košarac je Konakovića optužio i za blokiranje političkih dogovora, čime je pokušao predstaviti šefa bh.
diplomatije kao faktor zastoja, a ne kompromisa.
Posebno je zanimljiv dio njegove izjave u kojem je naveo da je Konaković u jednom periodu bio „vrlo interesantan partner“ SNSD-u. Dodao je i rečenicu: „Sve naše političke interese smo ostvarili preko Dine Konakovića“, čime je sugerisao da su odnosi između SNSD-a i Konakovića ranije bili mnogo bliži nego što to javnost danas može vidjeti.
Međutim, takva tvrdnja bez preciziranja o kojim se interesima radi, u kojim okolnostima su ostvareni i na osnovu kojih političkih odluka, ostaje više element političke retorike nego argumentovane analize.
U nastavku je Košarac govorio o budućem formiranju vlasti na državnom i entitetskom nivou, insistirajući na stavu da pregovore trebaju voditi oni koji imaju izborni legitimitet. Prema njegovom mišljenju, SNSD neće drugim političkim blokovima određivati s kim će praviti koalicije, kao što, kako je poručio, ni drugi ne bi trebali SNSD-u određivati politički put.
Time je pokušao naglasiti princip međusobnog neprisustva u tuđim kadrovskim i koalicionim odlukama, iako je poznato da su upravo takva pitanja u BiH često predmet najtežih pregovora i blokada.
Košarac je kategorički odbacio mogućnost formiranja vlasti na državnom nivou bez SNSD-a, kao i formiranja Vlade Federacije BiH bez HDZ-a. Po njegovim riječima, SNSD raspolaže snažnim političkim kapacitetom u Republici Srpskoj, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kao i kroz budući izbor delegata u Dom naroda.
Na taj način je poslao poruku da stranka ne vidi realan prostor za političko zaobilaženje SNSD-a, posebno u institucijama gdje su za odlučivanje potrebni mehanizmi entitetske i nacionalne ravnoteže.
Važan dio njegovog istupa odnosio se i na odnose sa HDZ-om, koje je opisao kao dobre i stabilne. Time je dodatno potvrđen politički pravac SNSD-a, koji već duže vrijeme njeguje savezništvo s hrvatskom strankom u BiH, posebno u pitanjima raspodjele pozicija, izbornih pravila i funkcionisanja državnih institucija.
Ipak, kada je upitan ko bi mogao biti treći partner iz Federacije BiH, Košarac nije želio imenovati nijednu stranku, obrazlažući to tvrdnjom da je za takve razgovore još prerano i da će konačnu riječ imati stranačke institucije.
Takva neodređenost pokazuje da, uprkos javnim porukama samopouzdanja, politički pregovori još nisu doveli do čvrstog rješenja u kojem bi svi akteri imali jasno definisana mjesta. U bosanskohercegovačkom političkom sistemu, gdje ustavna struktura traži široke koalicije i međusobne dogovore, svaki od ovih signala ima težinu koja prevazilazi dnevnu politiku.
Stoga Košarčeva poruka nije samo reakcija na aktuelne odnose sa Konakovićem, nego i pokušaj da se unaprijed postave granice u budućim razgovorima o vlasti.
Govoreći o radu sadašnjeg Vijeća ministara, Košarac je optužio ministre iz stranaka Trojke da žele produžiti period tehničkog mandata kako bi što duže ostali na funkcijama. U tom dijelu obraćanja posegnuo je za izrazito oštrom i provokativnom formulacijom prema Konakoviću, sugerišući da bi, kako je rekao, mogao „poljubiti ruku“ Miloradu Dodiku ukoliko želi da sadašnji saziv Vijeća ministara ostane duže u tehničkom mandatu.
Takav rječnik dodatno podiže tenzije i svjedoči o atmosferi u kojoj se politička debata sve češće vodi kroz lične napade, a sve rjeđe kroz argumente i programske razlike.
Košarac se osvrnuo i na Konakovićeve ranije izjave o ruskom utjecaju na SNSD, pri čemu je kategorički negirao da je ruska strana ikada postavljala bilo kakve imperativne zahtjeve njegovoj stranci. Iako je potvrdio da Milorad Dodik više puta putuje u Moskvu, odbacio je ocjene o takozvanom malignom ruskom utjecaju, ocjenjujući ih kao politički konstruisane i neutemeljene.
Ovaj dio njegovog nastupa uklapa se u šire regionalne i međunarodne rasprave o ulozi Rusije na Balkanu, ali Košarac je nastojao relativizirati svaku vezu između SNSD-a i vanjskog pritiska iz tog pravca.
Njegovo obraćanje još jednom pokazuje da su odnosi između SNSD-a i političkog bloka u kojem djeluje Konaković daleko od stabilne saradnje kakva je ranije povremeno postojala na državnom nivou. Istovremeno, SNSD javno ostavlja otvorenim pitanje budućeg partnera iz Federacije BiH, ali bez spremnosti da sada otkrije konačno ime ili model saradnje.
U političkom smislu, to znači da je prostor za pregovore i dalje otvoren, ali i da su linije podjele sve izraženije, posebno kada se govori o legitimitetu, međunarodnom utjecaju i raspodjeli moći u institucijama Bosne i Hercegovine.
Napomena: U pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati. Sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.
