Rasipanje probosanskih glasova u RS-u otvara ozbiljna politička pitanja nakon izbora
Prvi rezultati nakon izbora u Republici Srpskoj pokazuju da su probosanske političke opcije pretrpjele jedan od najvećih izbornih udaraca u posljednjim izbornim ciklusima. Prema podacima koji su u javnosti dostupni nakon prebrojane većine glasova, jasno se vidi da su stranke s probosanskim predznakom nastupile razjedinjeno, što je u konačnici dovelo do slabijeg ukupnog rezultata, manjeg broja osvojenih mandata i gubitka političke snage koju su mogle imati da su išle zajedno.
Ono što posebno upada u oči jeste činjenica da su probosanske stranke u Narodnoj skupštini RS osvojile svega dva direktna mandata, dok je na nivou Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine gotovo izvjesno da će ostati bez mandata koji je ranije bio politički važan za bošnjačko i probosansko biračko tijelo u ovom entitetu.
Takav ishod nije samo pitanje brojeva, nego i šireg političkog signala biračima, jer pokazuje koliko je skupa bila neusklađenost nastupa i izostanak zajedničke strategije.
Koalicija za državu prošla bolje od pojedinačnih opcija, ali ne dovoljno za veći iskorak
Najvidljiviji rezultat među probosanskim akterima ostvarila je Koalicija za državu, koju su činili SDP, SDA i BH Zeleni. Nakon prebrojanih 91,97 posto glasova, ova koalicija je osvojila 2,75 posto glasova, odnosno 13.569 glasova. U praktičnom smislu, to je dovoljno za dva direktna mandata u Narodnoj skupštini RS, ali ne i za politički zamah kakav se očekivao kada se u javnosti govorilo o potrebi okupljanja i zajedničkog nastupa.
Važno je naglasiti da je ovakav rezultat ipak bolji od potpuno rascjepkanog nastupa, ali i dalje daleko od onoga što bi jedinstven blok mogao postići. U politici, posebno u izbornim sistemima gdje se prag i raspodjela mandata odlučuju o svakom procentu, čak i mali gubitak glasova može značiti razliku između parlamentarne prisutnosti i potpunog nestanka iz institucija.
Zato je pitanje koalicionog ponašanja u ovom slučaju mnogo više od tehničkog dogovora — ono postaje strateško pitanje opstanka.
NiP i Stranka za BiH ostali daleko ispod očekivanja
Posebno slabi rezultati zabilježeni su kod Naroda i pravde i Stranke za BiH. Narod i pravda je prema trenutnim rezultatima osvojila samo 0,36 posto glasova, odnosno 1.756 glasova, dok je Stranka za BiH imala 0,34 posto, što je 1.698 glasova.
Takvi brojevi govore da ove stranke nisu uspjele ozbiljnije kapitalizirati svoju političku poruku u biračkom tijelu Republike Srpske, niti su uspjele da se nametnu kao relevantna alternativa u odnosu na veće i tradicionalno jače političke strukture.
Ovakav rasplet dodatno je zanimljiv ako se uporedi s prethodnim izborima, naročito s 2022. godinom, kada je zajednička lista pod nazivom Pokret za državu imala 25.857 glasova. To poređenje jasno pokazuje da je zajednički nastup ranije donosio znatno veći efekat, dok su sadašnji odvojeni nastupi proizveli rasipanje političkog kapitala i slabiji ukupni učinak.
U izbornoj aritmetici to je presudno: glasovi koji su ranije mogli biti objedinjeni i pretvoreni u dodatnu snagu sada su podijeljeni između više lista koje pojedinačno nisu bile dovoljno jake da pređu prag ili osiguraju značajniji broj mandata.
SDA bez direktnog mandata u Parlamentu BiH, dijaspora neće lako promijeniti sliku
Na izborima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine situacija je za SDA također nepovoljna. Na prethodnim izborima 2022. godine ova stranka je osvojila direktan mandat sa 4,85 posto glasova, uz 22.255 glasova sa biračkih mjesta i oko 8.000 glasova iz dijaspore. Ovoga puta, prema preliminarnim rezultatima nakon 91,83 posto obrađenih glasova, SDA ima svega 2,20 posto podrške, odnosno 10.789 direktnih glasova.
To je osjetan pad koji pokazuje koliko je politički teren promijenjen i koliko je izborna konkurencija postala zahtjevnija.
Iako glasovi iz dijaspore još uvijek mogu donekle utjecati na konačnu računicu, trenutno stanje ukazuje da će prelazak izbornog praga biti izuzetno težak. Isto važi i za Stranku za BiH i Narod i pravdu, koje bilježe još skromnije postotke.
Sve to zajedno upućuje na zaključak da rasipanje glasova nije samo smanjilo šanse za dodatne mandate, nego je ozbiljno ugrozilo i same temelje političke reprezentacije probosanskih partija u institucijama na državnom nivou.
Politička cijena podjela i propuštena prilika za jedinstven nastup
Jedna od ključnih pouka ovih izbora jeste da bi ujedinjeni nastup probosanskih stranaka vjerovatno dao sasvim drugačiji rezultat. Prema računicama koje se temelje na sadašnjim brojkama, objedinjene probosanske liste bi imale 3,45 posto glasova, što bi bilo dovoljno za prelazak izbornog praga i ozbiljniju borbu za kompenzacijske mandate. To znači da je razjedinjenost direktno utjecala na politički ishod i pretvorila potencijalnu prednost u realni gubitak.
Posebno je značajno to što bi zajednička lista, prema istim projekcijama, vjerovatno prešla prag i bez glasova iz dijaspore. Drugim riječima, ono što je moglo biti predstavljeno kao stabilna i organizovana politička platforma, završilo je kao skup pojedinačnih rezultata koji međusobno nisu stvorili dovoljnu snagu. U političkom smislu, to je lekcija o tome koliko je važna koordinacija, međusobno povjerenje i spremnost da se kratkoročni stranački interesi podrede širem cilju.
Šta ovi rezultati znače za budućnost probosanske politike u RS-u
Rezultati izbora u Republici Srpskoj nisu samo statistika, nego i indikator dubokih problema u organizaciji, komunikaciji i strateškom planiranju probosanskih stranaka. Ako politički akteri iz ovog bloka žele da zadrže ili ojačaju prisustvo u entitetskim i državnim institucijama, morat će ozbiljno preispitati način na koji nastupaju pred biračima. Bez dogovora, koordinacije i jasne poruke biračkom tijelu, ponavljanje ovakvog ishoda postaje vrlo vjerovatno.
Za birače, ali i za same stranke, ovo je trenutak u kojem se moraju otvoriti neugodna, ali nužna pitanja: zašto zajednički nastup nije postignut, ko je odgovoran za fragmentaciju glasova, i kako vratiti povjerenje onih birača koji očekuju ozbiljnu političku borbu, a ne međusobno nadmetanje unutar istog političkog korpusa.
U protivnom, probosanske stranke mogle bi i u narednim izbornim ciklusima ostati taoci vlastite podijeljenosti, dok bi politički prostor u RS-u sve više prepuštale drugima.
Upravo zato ovi izborni rezultati imaju šire značenje od same podjele mandata. Oni su pokazatelj da se u političkom životu Bosne i Hercegovine i dalje prelamaju pitanja jedinstva, reprezentacije i strateškog djelovanja. Ako se iz ovih brojki izvuče prava pouka, budući izbori mogli bi donijeti snažniji i organizovaniji nastup.
Ako se, međutim, nastavi s istim obrascima, gubitak će biti još veći, a politički prostor za probosanske opcije u Republici Srpskoj još uži.
