Kantonalna bolnica u Orašju prekinula je saradnju s ljekarom Đokom Novakovićem nakon što su njegove objave na društvenim mrežama, povezane s Ratkom Mladićem, izazvale snažne reakcije javnosti i lokalnih veteranskih organizacija.
Novaković je ljekar iz Bijeljine koji je, prema dostupnim informacijama, u Kantonalnoj bolnici Orašje bio angažovan kao vanjski saradnik.
Slučaj je dospio u javnost nakon što je na društvenim mrežama objavljena njegova poruka u kojoj je izrazio zahvalnost Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Objava se veoma brzo proširila društvenim mrežama.
Reakcije su bile posebno snažne na području Posavine, gdje je dio javnosti postavio pitanje može li osoba koja javno izražava takav odnos prema osuđenom ratnom komandantu nastaviti raditi u javnoj zdravstvenoj ustanovi.
Reagovalo je i Udruženje „Veterani Vojne Policije HVO Bosanske Posavine“.
Oni su javno izrazili nezadovoljstvo i zatražili reakciju nadležnih institucija.
Njihov zahtjev bio je usmjeren upravo prema Novakovićevom angažmanu u Orašju.
Nakon reakcija koje su uslijedile, Kantonalna bolnica odlučila je prekinuti saradnju s njim.
Informaciju o prekidu saradnje prenijela je i novinska agencija SRNA.
Prema dostupnim podacima, Novaković nije bio stalno zaposlen u toj bolnici, nego je radio kao vanjski saradnik, dok mu je osnovno profesionalno angažovanje povezano s Bijeljinom.
Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje granice između privatnih stavova zaposlenika i odgovornosti koju neko ima kada radi u javnoj ustanovi.
Društvene mreže posljednjih godina postale su prostor na kojem se privatne objave veoma brzo pretvaraju u javna pitanja.
Posebno kada je riječ o ljekarima, nastavnicima, policajcima, državnim službenicima ili drugim profesijama koje podrazumijevaju povjerenje građana.
U zdravstvu to pitanje može biti još osjetljivije.
Ljekari svakodnevno liječe ljude bez obzira na njihovu nacionalnost, vjeru, politička uvjerenja ili porijeklo. Pacijent mora imati osjećaj da će biti tretiran jednako i profesionalno.
Zbog toga javne objave koje dio pacijenata doživljava kao veličanje osobe osuđene za ratne zločine mogu izazvati ozbiljno narušavanje povjerenja.
S druge strane, svaki radno-pravni odnos ima svoja pravila, a konačna zakonitost bilo koje odluke zavisi od ugovornog statusa osobe, internih akata ustanove i važećih zakona.
U ovom slučaju bolnica je, prema objavljenim informacijama, odlučila prekinuti saradnju s Novakovićem.
Njegova objava pojavila se u izrazito napetom trenutku.
Smrt Ratka Mladića ponovo je pokrenula talas reakcija širom Bosne i Hercegovine i regiona. Dok porodice žrtava podsjećaju na pravosnažne presude i hiljade ubijenih, dio javnosti na društvenim mrežama objavljuje poruke podrške i zahvalnosti bivšem komandantu VRS-a.
Zbog pojedinih objava već su se pojavili zahtjevi za sankcije.
Pravno je važno razlikovati politički ili privatni stav koji može biti uvredljiv od ponašanja koje eventualno ispunjava elemente krivičnog djela.
Bosanskohercegovačko zakonodavstvo propisuje sankcije za određene oblike javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama.
Ali odluku o tome predstavlja li neka konkretna objava krivično djelo mogu donijeti samo nadležne pravosudne institucije.
U slučaju ljekara iz Bijeljine za sada je poznata profesionalna posljedica – njegov angažman u Orašju je završen.
Ovaj slučaj pokazuje i koliko brzo jedna objava na Facebooku može prerasti u događaj koji ima posljedice u stvarnom životu.
Nekada je bilo moguće privatne političke stavove iznositi pred malim brojem ljudi. Danas jedna rečenica objavljena na društvenoj mreži za nekoliko minuta može doći do hiljada osoba, medija, poslodavca i institucija.
Za Novakovića je taj proces završio prekidom saradnje s Kantonalnom bolnicom Orašje.
Da li će cijeli slučaj imati i druge posljedice zasad nije poznato.
