Upozorenje na Tihu Dekonstrukciju Bosne i Hercegovine
U savremenom političkom okruženju Bosne i Hercegovine, situacija se čini sve napetijom, a najnovija izjava zamjenika predsjedavajućeg Mješovitog kluba u Predstavničkom domu, Šemsudina Mehmedovića, dodatno ukazuje na ozbiljne probleme s kojima se suočava ova država. Naime, Mehmedović se osvrnuo na najavljeno imenovanje direktora Regulatorne agencije za komunikacije, kao i na usvajanje pravilnika koji su, prema njegovim riječima, prilagođeni interesima stranaka kao što su HDZ i SNSD.
Ova situacija ne samo da ukazuje na potencijalne zloupotrebe vlasti, već i na prijetnju koja dolazi iz pravca institucionalnog slabljenja Bosne i Hercegovine.
Politički Dileme i Kršenje Ustava
Mehmedović je postavio ključno pitanje: „Ima li kraja kršenju Ustava Bosne i Hercegovine i ponižavanju Bošnjaka?“ Ovo pitanje dolazi u trenutku kada će ministri Bošnjaci u Vijeću ministara 30. jula 2026. godine biti suočeni s mogućnošću da podrže ili odbiju imenovanje Draška Milinovića, jedinog kandidata za poziciju direktora Regulatorne agencije. Milinović je, prema navodima Mehmedovića, osoba koja je, kroz administrativne malverzacije, produžila svoj mandat, iako je on istekao još u julu 2024. godine.
Ova situacija dodatno komplicira već postojeće tenzije u političkom pejzažu zemlje, gdje se često čini da su interesi političkih stranaka iznad interesa građana.
Upravo zbog ovih okolnosti, pitanje legitimiteta institucija dolazi u prvi plan. Da bi se razumjela težina situacije, važno je napomenuti da su političke stranke u Bosni i Hercegovini često opterećene etničkim podjelama. Ove podjele ne samo da otežavaju donošenje konsenzualnih odluka, već i doprinose stvaranju atmosfere nepovjerenja među građanima različitih nacionalnosti.
U tom kontekstu, Mehmedovićeva izjava predstavlja apel za probuditi savjest i zatražiti od institucija da se vrate primarnoj svrsi – zaštiti interesa svih građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Etnička Nerazmjernost u Institucijama
Jedan od ključnih problema koji Mehmedović ističe je etnička nerazmjernost u institucijama Bosne i Hercegovine. Tokom tekućeg mandata Vijeća ministara, od 19 rukovodilaca, samo troje su Bošnjaci, dok su osam Srba i osam Hrvata imenovani na ključne pozicije. Ovakva struktura predstavlja flagrantno kršenje principa proporcionalnosti koji je propisan Ustavom.
Na primjer, prema posljednjem popisu stanovništva, Bošnjaci čine skoro 50% populacije, ali se taj procenat ne odražava u političkim institucijama. Ova nerazmjernost može dovesti do osjećaja isključenosti i marginalizacije među Bošnjacima, što dodatno otežava političku stabilnost.
U tom kontekstu, imenovanje Milinovića na čelo Regulatorne agencije bi značilo da će se dodatno produbiti etnička podijeljenost, što je u suprotnosti s načelima raznolikosti i ravnoteže koja bi trebala vladati u ovom institucijama. Osim toga, ovo imenovanje također može imati dugoročne posljedice za medijsku slobodu i pluralizam u zemlji, jer Regulatorna agencija za komunikacije ima ključnu ulogu u oblikovanju medijskog prostora.
Ako se na čelnoj poziciji nalazi osoba koja nije nepristrasna, postoji rizik od manipulacije informacijama i gušenja kritičkih glasova.
Rizici Izmjene Pravilnika
Pored imenovanja, Mehmedović upozorava na planirane izmjene pravilnika koji se odnose na unutrašnju organizaciju državnih institucija. On naglašava da je planirano da se izmjene usvoje u „paketu“, što bi moglo imati ozbiljne posljedice na funkcionisanje institucija.
Prijedlog koji uključuje promjene u 26 institucija bez adekvatne analize i rasprave može rezultirati daljem slabljenju državnih struktura i potencijalnom podjelom institucija na etničkim osnovama. Ovakve akcije, prema Mehmedovićevim riječima, predstavljaju administrativni udar na temelje države.
Upravo ovo „paketiranje“ izmjena može dovesti do situacija u kojima se ključni zakoni donose bez potrebne javne rasprave, čime se dodatno umanjuje transparentnost i odgovornost vlasti. Na taj način, građani ostaju uskraćeni za mogućnost da iznesu svoje stavove ili da se suprotstave propisima koji mogu imati direktan uticaj na njihove živote.
U svjetlu ovih okolnosti, od suštinske je važnosti da građani budu uključeni u proces donošenja odluka, kako bi se izbjeglo daljnje pogoršanje situacije.
Apel za Akciju Bošnjačkih Ministara
U svjetlu svih ovih informacija, Mehmedović upućuje apel bošnjačkim ministrima da se suprotstave predloženim promjenama i da glasaju protiv imenovanja Milinovića. Ovaj poziv dolazi u trenutku kada je potrebno jasno se protiviti kršenju Ustava i daljoj marginalizaciji Bošnjaka u institucijama.
On ističe da je Bošnjaka u Bosni i Hercegovini 50%, što bi se trebalo odraziti i na način na koji se donose odluke u političkom sistemu. Njihova podrška ili suprotstavljanje ovom procesu može značiti razliku između daljnje diskriminacije ili povratka ravnoteže u institucijama.
Ovaj apel nije samo politički potez, već i moralna odgovornost. Bošnjački ministri imaju priliku da postanu glas razuma i pravde u ovom turbulentnom vremenu. Njihovo jedinstvo i odlučnost mogu poslati snažnu poruku svim građanima, da nisu samo pasivni posmatrači, već aktivni učesnici u oblikovanju budućnosti ove zemlje.
U tom smislu, važno je da se i civilno društvo uključi u proces zagovaranja promjena, kako bi se osiguralo da glasovi svih građana budu saslušani.
Zaključak: Očuvanje BiH kao Multietničke Države
Ovo je trenutak kada Bosna i Hercegovina treba čvrsto stajati na svojim temeljima i održavati svoj karakter kao multietničke i multinacionalne države. Politike koje favorizuju jednu etničku grupu na račun drugih ne samo da su protivne Ustavu, već mogu dovesti do daljnjih sukoba i nestabilnosti.
Stoga je od vitalne važnosti da se svi politički akteri u zemlji, posebno oni iz bošnjačke zajednice, okupe i zajednički se bore protiv diskriminacije i marginalizacije. Očuvanje ravnoteže i pravde unutar institucija ključno je za budućnost Bosne i Hercegovine.
U ovom trenutku, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima koji zahtijevaju zajednički odgovor svih njenih građana. Ovo nije borba jedne etničke grupe protiv druge, već borba za pravedniji i stabilniji društveni sistem koji će omogućiti svim građanima da žive u miru i ravnoteži.
U tom smislu, svakako bi bilo korisno da se organizuju javne rasprave, seminari i radionice koje će omogućiti građanima da iznesu svoje mišljenje o ključnim pitanjima koja se tiču budućnosti njihove zemlje. Samo kroz dijalog i saradnju može se postići održiva promjena koja će osnažiti Bosnu i Hercegovinu kao društvo koje poštuje raznolikost i ljudska prava svih svojih građana.
