Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Budžet za 2026. godinu
Danas, 24. oktobra 2023. godine, Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održat će važnu hitnu sjednicu koja se fokusira na razmatranje Prijedloga zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2026. godinu. Ova sjednica dolazi u trenutku kada su se gospodarstvo i finansijske politike Bosne i Hercegovine našle pod povećanim pritiscima, a kvalitet upravljanja budžetom postaje sve ključniji faktor u očuvanju stabilnosti države.
Prvi korak ka održivom razvoju i stabilnosti leži u promišljenom i odgovornom pristupu formiranju budžeta, koji će osigurati da se resursi troše na način koji koristi svim građanima.
Na dnevnom redu sjednice nalazi se samo jedan važan predmet: hitno razmatranje Prijedloga budžeta, koji je prethodno usvojen u Predstavničkom domu po hitnom postupku. Ovaj budžet predstavlja ključni instrument za ekonomski razvoj i unapređenje života građana BiH, a uz to služi i kao osnova za ispunjavanje međunarodnih obaveza koje zemlja ima prema različitim institucijama i partnerima.
U tom kontekstu, budžet se ne može posmatrati samo kao finansijski plan, već kao strateški dokument koji postavlja temelje za budućnost države.
Ukupni prihodi budžeta za 2026. godinu iznose 1.580.500.000 KM, što predstavlja povećanje od 10 miliona KM u odnosu na budžet prethodne godine. Ovaj rast, iako relativno skroman, odražava potrebe za daljnjim unapređenjem javnih usluga i institucija u zemlji. Predsjedništvo BiH je ovlastilo ministra finansija i trezora, Srđana Amidžića, da obrazloži ovaj prijedlog pred članovima Parlamentarne skupštine, čime se dodatno naglašava važnost ovog budžeta za ukupno funkcionisanje države.
Jasno je da se budžet ne može izdvojiti od svakodnevnog života građana, te se postavlja pitanje kako će se planirani prihodi konkretno odraziti na poboljšanje njihovih životnih uslova.
Ministar Amidžić je tokom sjednice istakao da je ključni segment ovog budžeta fokusiran na poboljšanje ekonomskog standarda zaposlenih u institucijama države. Ovaj segment uključuje i retroaktivnu isplatu primanja zaposlenima, koja će početi od 1. januara 2026. godine. Ova mjera je rezultat zakonskih promjena koje su podržali i Dom naroda i Predstavnički dom, a za cilj ima osigurati pravedniju kompenzaciju za rad zaposlenika u javnom sektoru.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti da će ove promjene donijeti značajno olakšanje za mnoge radnike koji su se suočavali sa ekonomskim izazovima tokom posljednjih godina.
Kada se govori o izvorima prihoda ovog budžeta, najznačajniji dio dolazi od indirektnih poreza, koji su planirani u iznosu od 1.020.000.000 KM. Ovaj segment predstavlja osnovu budžetskog okvira i ključan je za održavanje javnih servisa. Takođe, neporeski prihodi, uključujući i dobit Centralne banke, igraju značajnu ulogu, no važno je napomenuti da su ovi prihodi na nižem nivou u odnosu na prethodnu godinu.
Unatoč tome, Ministar Amidžić je naglasio da se najveći dio rashoda odnosi na primanja zaposlenih, koja iznose 1.161.768.000 KM – što predstavlja povećanje od 125,2 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Ova činjenica ukazuje na to da se država nastoji prilagoditi potrebama svojih građana, ali i izazovima koji proizlaze iz globalne ekonomske situacije.
Nakon završetka hitne sjednice, planirane su i redovne sjednice Doma naroda, na čijem će dnevnom redu biti prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu i Zakona o upravnom postupku. Ove izmjene su od suštinske važnosti za unapređenje zakonodavnog okvira i za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja u BiH.
Vijeće ministara BiH, kao predlagač ovih zakona, ima važnu ulogu u osiguravanju da legislativa bude usklađena sa potrebama tržišta i građana. Naime, konkurentnost ekonomije BiH direktno zavisi od efikasnosti zakonodavnog okvira, koji treba da podrži inovacije i privlačenje inostranih investicija.
U kontekstu svih ovih dešavanja, važno je naglasiti da je transparentnost u procesima donošenja odluka ključna. Građani BiH očekuju od svojih predstavnika odgovorno upravljanje javnim resursima i jasno komuniciranje o načinima na koje će budžetska sredstva biti korištena. Ovaj budžet ne bi trebao biti samo finansijski dokument, već i alat za unapređenje kvaliteta života svih građana.
Stoga, podrška parlamentaraca i aktivno učešće svih nivoa vlasti u implementaciji ovih zakona je od suštinskog značaja za budućnost BiH. Dodatno, angažman civilnog društva i medija može doprinijeti povećanju odgovornosti i nadzora nad korištenjem budžetskih sredstava, čime bi se unaprijedila javna percepcija i povjerenje građana u institucije.
