Kontroverzni bilbord i sukob interesa u Podnovlju
U malom, ali dinamičnom mjestu Podnovlje kod Doboja, situacija oko jednog bilborda postala je simbol veće borbe zbog pravnih i imovinskih pitanja vezanih za gradnju solarnih elektrana. Ova napeta situacija dogodila se kada su radnici, uz prisustvo policije, pokušali ukloniti bilbord sa porukom “Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?”, koji se nalazi na privatnom zemljištu.
Ovaj incident nije samo obična lokalna vijest; on predstavlja složenu borbu između lokalne zajednice, investitora i pravnog sistema, koja se proteže daleko izvan okvira jednog bilborda.
Prema informacijama koje je objavila BN televizija, radnici kompanije Mrkonjić putevi, koja je deo grupacije MG Mind, krenuli su u akciju uklanjanja bilborda koristeći motornu pilu. Mještani su se okupili u velikom broju, tražeći od radnika da im pokažu dokumentaciju koja bi opravdala ovakvu akciju. U centru ovog incidenta našao se Novak Danilović, koji se kreće uz pomoć invalidskih kolica.
On je opisao kako je došlo do opasne situacije kada je jedan od radnika gotovo povrijedio njegova kolica tokom pokušaja uklanjanja konstrukcije bilborda. Ovakve situacije nisu samo fizičke opasnosti, već su i simboli šireg sukoba između prava pojedinaca i moći korporacija.
U razgovoru s medijima, Danilović je istakao kako su mještani pokušavali da zaštite svoje pravo na privatnu imovinu, naglašavajući da su tražili da se poštuju zakoni. Njegova sugrađanka Ana Đukić također je izrazila zabrinutost, navodeći da nije dobila odgovore na svoja pitanja o zakonitosti radova. “Niko nam nije pokazao nalog.
Samo tražimo da se zakon ispoštuje”, kazala je Đukić, dodajući kako je važno da se u ovakvim situacijama poštuje pravni okvir. Ove izjave mještana ukazuju na osjećaj nesigurnosti i straha od gubitka prava na vlastitu imovinu, što je dodatno pojačano nejasnim pravnim procedurama.
Ova situacija ne predstavlja samo spor oko jednog bilborda, već otkriva mnogo širu pozadinu problema vezanih za zemljišne sporove i gradnju solarnih elektrana. Naime, kompanija Etmax planira izgraditi kompleks solarnih elektrana na zemljištu koje je nekada pripadalo Zemljoradničkoj zadruzi Podnovlje. Prema informacijama, ovo zemljište je ranije bilo upisano na Grad Doboj, a zatim prodano privatnom investitoru.
Ipak, nedavna presuda Vrhovnog suda Republike Srpske poništila je akt prema kojem je zemljište upisano na Grad Doboj, što dodatno otežava situaciju. Ova pravna neizvjesnost može imati dugoročne posljedice ne samo za investitore, već i za lokalnu zajednicu koja se boji da će ostati bez svojih resursa.
Mještani su već nekoliko mjeseci angažirani u borbi protiv nastavka radova na izgradnji solarnih elektrana, tražeći da se svi radovi obustave dok se ne razjasne imovinsko-pravni odnosi. U martu su organizirali proteste i blokirali građevinske mašine, a u maju su ponovili svoje zahtjeve, naglašavajući da izgradnja solarnih elektrana može ugroziti lokalne vodne resurse od kojih zavisi mnogo porodica.
Ovaj otpor lokalne zajednice pokazuje koliko je važno da se ekološki aspekti i prava zajednice uzmu u obzir prilikom donošenja odluka o velikim infrastrukturnim projektima.
Na protestima, Slobodan Dragičević, koordinator stručne komisije Boračke organizacije Podnovlje, rekao je da su mještani bili primorani da postave bilbord kao znak otpora prema institucijama koje ne postupaju u skladu sa zakonom. “Ovaj bilbord je postavljen uz dozvolu vlasnika zemljišta i predstavlja našu borbu za pravdu i poštovanje zakona”, istakao je Dragičević.
S obzirom na trenutnu situaciju, lokalni mještani se sada suočavaju s pitanjem ko je zadužen za uklanjanje bilborda i na osnovu kojeg pravnog osnova se to radi. Ova pitanja ostaju bez odgovora, što dodatno povećava napetost među mještanima.
Iz policije, kompanije “Mrkonjić putevi” i Grada Doboja do sada nisu stigle nikakve zvanične izjave koje bi rasvijetlile ovu situaciju. U međuvremenu, vlasnici zemljišta najavljuju podnošenje krivičnih prijava zbog pokušaja uklanjanja bilborda, čime se dodatno komplikuje situacija. Ovaj slučaj ukazuje na potrebu za većom pažnjom prema pitanjima imovinskih prava i transparentnosti u postupcima koji se tiču gradnje, posebno kada su u pitanju ekološki i društveni interesi lokalne zajednice.
U ovakvim slučajevima, važno je da se pravni okvir ne zloupotrebljava i da se lokalne zajednice uključuju u procese donošenja odluka koje direktno utiču na njihov život.
