Politička Kriza u Federaciji Bosne i Hercegovine: Izazovi i Mogućnosti
Politička kriza koja trenutno pogađa Parlament Federacije Bosne i Hercegovine postaje sve ozbiljnija. Rad zakonodavne vlasti je već nekoliko sedmica praktično zaustavljen, što dovodi do ozbiljnih posljedica po funkcionisanje institucija i donošenje važnih odluka. Naime, Zastupnički dom Parlamenta nije se sastao više od mjesec dana, dok je Dom naroda posljednju sjednicu održao još 23. januara. Ova situacija ostavlja brojne zakonske prijedloge, finansijske obaveze i reformske dokumente neuređenim, dodatno pogoršavajući već ionako složenu institucionalnu dinamiku.
Opozicione stranke ističu da je trenutna blokada uzrokovana nesuglasicama unutar vladajuće koalicije. Prema njihovim riječima, ključni razlozi za ovu situaciju leže u borbi za kontrolu nad parlamentarnim rukovodstvom, kao i u političkim pregovorima koji se vode iza zatvorenih vrata. Posebno se naglašava pitanje izbora sudija za Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koje je postalo predmet intenzivnog političkog nadmetanja. Opozicija smatra da je neophodno hitno riješiti ovo pitanje, jer njegovo prolongiranje može dovesti do dodatne političke nestabilnosti. U ovom kontekstu, sve više se postavlja pitanje kredibiliteta vlasti i njene sposobnosti da ispunjava demokratske obaveze prema građanima.
Zastupnik Mahir Mešalić iznio je ozbiljne optužbe, govoreći o svjesnom izbjegavanju zakazivanja sjednica. On smatra da predsjedavajući Dragan Mioković strahuje od moguće smjene, dok istovremeno naglašava da trenutna situacija pogoduje HDZ-u BiH. Prema njegovim riječima, budžet za 2024. godinu je već usvojen, što omogućava stranci da ostane u povoljnom položaju bez dodatne političke odgovornosti. Uz to, Mešalić upozorava da bi nova zaduženja mogla premašiti dva milijarde konvertibilnih maraka, dok je postojeći dug već oko 1,5 milijardi KM. Ovakav razvoj situacije bez adekvatnog parlamentarnog nadzora otvorit će put donošenju važnih finansijskih odluka bez javne rasprave, što može dodatno produbiti krizu povjerenja među građanima.
Opozicija također sumnja da se u pozadini vode pregovori o kadrovskim rješenjima u Ustavnom sudu BiH, što dodatno komplikuje situaciju. Ovaj proces se, prema nekim informacijama, vodi u korist određenih političkih aktera, što dodatno otežava mogućnost postizanja konsenzusa unutar vlasti. Zastupnik Sanel Kajan se slaže sa Mešalićem, ističući da trenutna vladajuća koalicija više nema stabilnu većinu niti kapacitet za efikasno upravljanje. On naglašava da rad Parlamenta ne funkcionira u interesu građana, već je podređen unutarstranačkim interesima i političkim kalkulacijama. U ovom kontekstu, važno je pomenuti i uticaj međunarodnih faktora, koji često igraju ključnu ulogu u oblikovanju unutrašnjih političkih odnosa.
Osim toga, zastoj u radu nije ograničen samo na Zastupnički dom. Delegat Žarko Vujović ukazuje na to da je blokada zahvatila i Dom naroda, gdje su odnosi unutar koalicije postali poremećeni, uključujući i partnere iz SDP BiH. Također, politička kriza u Kantonu Sarajevo, nakon ostavke premijera Nihad Uka, dodatno destabilizuje međustranačke odnose na entitetskom nivou. Ova situacija rezultira time da nema usvajanja novih zakona, niti rasprava o važnim ekonomskim pitanjima, čime se dodatno otežava rad institucija. U tom smislu, građani osjećaju posljedice ovih političkih igara, koje se često odvijaju mimo njihovih interesa i potreba.
Analitičari upozoravaju da bi dugotrajna blokada mogla dovesti do potpune paralize sistema. Takva situacija se može negativno odraziti na budžetsku stabilnost, reformske procese i međunarodne obaveze. U slučaju da se politički akteri uskoro ne usuglase o nastavku rada, Federacija BiH bi mogla ući u najdublju institucionalnu krizu u protekloj deceniji. Ovaj neizvjestan ishod mogao bi dodatno opteretiti ionako složen politički sistem, a posljedice bi se mogle osjetiti u svim segmentima društva, uključujući privredu, obrazovanje i zdravstvo.
U ovom trenutku, važno je da se svi politički akteri, uključujući opoziciju i vladajuće stranke, okupe i pokušaju pronaći zajednički jezik. Pristup koji se temelji na dijalogu i kompromisu može biti ključ za prevazilaženje trenutnih izazova. Bez obzira na to koliko su nesuglasice duboke, jedini put ka stabilnosti leži u sposobnosti političara da se fokusiraju na interese građana umjesto na svoje unutrašnje sukobe. Samo tako, Federacija BiH može krenuti naprijed i osigurati bolju budućnost za sve njene građane.
