Otvaranje Centra za borbu protiv terorizma u Zalužanima
U predjelima Zalužana, malom, ali strateški važnom naselju blizu Banje Luke, 28. januara 2023. godine, svečano je otvoren ured Centra za borbu protiv terorizma (TEK) pod okriljem mađarskog Ministarstva unutrašnjih poslova. Ova inicijativa predstavlja značajan korak prema jačanju saradnje između Mađarske i Bosne i Hercegovine, posebno u kontekstu međunarodnog terorizma i organiziranog kriminala. Otvorenje centra je dio šireg trenda povećane međunarodne saradnje u oblasti sigurnosti i borbe protiv terorizma, koji postaje sve više relevantan na globalnom nivou.
Centar, smješten unutar zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, ima za cilj da obezbijedi resurse i stručnost potrebnu za prevenciju i odgovor na terorističke pretnje. Međutim, dolazak mađarskih specijalnih snaga izazvao je brojne reakcije među stručnjacima i analitičarima sigurnosti. Mnogi sumnjaju da bi ovakav angažman, iako u teoriji pozitivan, mogao dovesti do situacija u kojima se krše pravilnici međunarodnog prava, ali i suverenitet BiH.
Stručna mišljenja i zabrinutosti
Doc. dr. Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i ugledni stručnjak za kriminalističke intervjue, otvoreno izražava zabrinutost zbog potencijalnih posljedica djelovanja mađarskih jedinica na terenu. On naglašava da bi eventualno djelovanje van okvira potpisanih sporazuma moglo postati ozbiljan problem, posebno ukoliko se obavještajne informacije prikupljaju bez znanja nadležnih državnih organa. “Ovakva praksa bi mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju po stabilnost Bosne i Hercegovine”, upozorava Dizdarević, ističući kako izostanak proaktivne reakcije sigurnosnih institucija može dodatno pogoršati situaciju.
Dizdarević takođe ukazuje na istorijske primjere gdje su obavještajne aktivnosti vođene bez adekvatnog nadzora, često pod izgovorom međunarodne saradnje i edukacije. On ističe da je uloga lokalnih institucija ključna za zaštitu nacionalnih interesa i da je neophodno da se sve strane drže unutar legalnog okvira. “Bez jasne regulative i saglasnosti relevantnih institucija, otvaranje ovakvih centara može dovesti do zloupotrebe prava”, dodaje on.
Politička pozadina angažmana mađarskih specijalaca
U medijima su se pojavile spekulacije o političkoj pozadini angažmana mađarskih specijalnih snaga, a mnogi analitičari smatraju da bi ova saradnja mogla biti povezana sa ličnom sigurnošću Milorada Dodika, trenutnog lidera Republike Srpske.
Imajući u vidu njegove bliske političke veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, postavlja se pitanje da li je ovaj angažman više orijentiran na zaštitu pojedinaca nego na stvarnu borbu protiv terorizma.
Međutim, Dizdarević smatra da su ovakva tumačenja možda preuveličana, s obzirom na to da Republika Srpska već posjeduje sposobne specijalne jedinice koje su opremljene za izvršavanje sličnih zadataka.
Iako su strani resursi često dobrodošli u kriznim situacijama, problem se javlja kada se pređe granica dogovorenih sporazuma ili se bez odobrenja države prikupljaju osjetljive informacije. Osim toga, dodatnu zabrinutost izazivaju i informacije o mogućim ruskim vojnim kampovima u BiH i Srbiji, što dodatno komplikuje i ovako već krhku sigurnosnu situaciju u regionu. Ovakve okolnosti zahtijevaju izuzetno pažljiv pristup i odgovorno ponašanje svih aktera uključenih u sigurnosne operacije.
Nedostatak adekvatne reakcije domaćih institucija
U svom osvrtu, Dizdarević se dotaknuo i nedavnih pravosudnih presuda iz Moldavije, gdje su tri moldavska državljana osudjena zbog učešća u kampovima za obuku sa ciljem destabilizacije zemlje. Ove presude ilustriraju ozbiljnost situacije i potrebu za proaktivnim mjerama domaćih institucija.
“Nažalost, do sada nije bilo značajnih koraka ka rješavanju ovih problema”, upozorava on, naglašavajući da je ključna važnost da se domaće sigurnosne agencije ozbiljno posvete prevenciji i reakciji na potencijalne pretnje.
Kompleksnost sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini
Osim svih navedenih izazova, dodatni problem predstavlja trenutna situacija u kojoj Bosna i Hercegovina nema ministra sigurnosti. Ova praznina u vlasti dodatno otežava potpisivanje međunarodnih sporazuma i zaštitu državnih interesa na sigurnosnom planu.
“Neophodno je uspostaviti efikasne mehanizme koordinacije između različitih sigurnosnih agencija kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost u zemlji”, naglašava Dizdarević. U ovim okolnostima, važno je uključiti sve aktere u dijalog i saradnju, kako bi se osigurala sigurnost građana i stabilnost cijele regije.
Uloga međunarodnih partnera, kao što su Mađarska, može biti od značaja, ali samo ako se njihova prisutnost i aktivnosti odvijaju u okviru dogovorenih sporazuma i uz transparentnost prema lokalnim vlastima i građanima. **Međunarodna zajednica mora raditi na jačanju kapaciteta domaćih institucija**, kako bi se osiguralo da Bosna i Hercegovina bude spremna da se suoči sa modernim sigurnosnim izazovima.
