Politička Kretanja i Utjecaji u SAD-u: Analiza Dodikovih Aktivnosti
U svjetlu recentnih događaja, politička scena Bosne i Hercegovine ponovo je pod povećalom, a u središtu pažnje je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Njegova putovanja i lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama izazivaju brojne rasprave i preispitivanja, naročito u kontekstu njegovih sastanaka s osobama koje se dovode u pitanje sa stanovišta političkog kredibiliteta. Naime, izvještaji dopisnika Federalne televizije iz Washingtona, Ivica Puljića, iznose sumnje o ozbiljnosti i relevantnosti njegovih kontakata, ističući da se radi o ljudima koji su, kako se tvrdi, imali kriminalnu prošlost ili nisu imali značajnijeg utjecaja na američku politiku.
U emisiji Plenum na FTV-u, Puljić je naveo da Dodikova putovanja ne bi trebala biti viđena kao bezazleni potezi, već se iza njih krije značajan financijski interes. „Dodik nastoji pozicionirati sebe kao kršćanski bedem protiv navodnog ‘zelenog vala’ muslimana iz Bosne i Hercegovine“, kazao je Puljić, naglašavajući da ovakva retorika nije nova i da se uklapa u šire političke agende vođa u regiji, poput Orbana, Netanyahua i Vučića. Ova strategija, prema Puljićevoj analizi, predstavlja jedan od najopasnijih aspekata Dodikove politike, koja se oslanja na strah od promjena koje bi mogle doći iz različitih društvenih i političkih konteksta.
Osim toga, Puljić je upozorio na karakter Dodikovih sastanaka u Washingtonu, koji su često bili sa osobama koje su više lobisti nego politički akteri od značaja. „Oni nisu relevantni politički akteri, a susreti su se svodili na presretanje ljudi u hodnicima“, dodao je. Ova situacija ukazuje na nedostatak stvarnog institucionalnog utjecaja, što dovodi u pitanje efikasnost Dodikovih lobističkih aktivnosti. Puljić ističe da je Dodik postigao određene kontakte, ali je to pretežno rezultat financijskih ulaganja, a ne političke regularnosti. „Ušao je u kuću osobe koja je glasnogovornica Donalda Trumpa, što je postigao zahvaljujući novcu, a ne stvarnoj političkoj podršci“, kazao je.
Gledajući unazad, Puljić ističe da bi politička situacija u Sjedinjenim Američkim Državama mogla značajno utjecati na buduće događaje u Bosni i Hercegovini. Mijenjajući se sastav Kongresa i dolazak novih izbora mogli bi otvoriti nova pitanja za Dodika i njegovu politiku. Jedan od ključnih problema koji se čini evidentnim jeste nejedinstvo među bošnjačkim političarima, osobito kada je riječ o vanjskoj politici i odnosu prema Dodiku. “Tokom ovih događaja u Americi, podjele su se pojavile čak i među političarima i medijima, a to je ozbiljna prepreka za jedinstven pristup”, objašnjava Puljić.
Pored toga, Puljić se osvrnuo i na ulogu ambasadora Bosne i Hercegovine u SAD-u, Svena Alkalaja, koji nije prisustvovao važnoj konferenciji na kojoj se nalazila i Željka Cvijanović. Prema njegovim riječima, Cvijanović je, za razliku od Dodika, nastupala taktičnije i uspješnije u komunikaciji, što je dovelo do podjela unutar političkog establišmenta u Sarajevu. „Ona je vodila propagandu koja je izazvala razdore, a to je bio njihov cilj“, rekao je Puljić, ukazujući na to kako je važno da se Bosna i Hercegovina fokusira na jačanje veza s Evropskom unijom.
Povrh svega, Puljić je govorio o izmjenama Izbornog zakona i zahtjevima Dragana Čovića, naglašavajući da su rješenja moguća samo kroz unutrašnji dogovor među političkim akterima. „Amerika ne može nametnuti rješenje. Promjene ustava ili reorganizacija teritorija mogu se desiti samo kroz politički dogovor ili, u najgorem slučaju, rat, što niko razuman ne želi“, dodao je. Poručio je da je Trumpova administracija primarno fokusirana na ekonomske interese, naglašavajući da će stabilnost i odgovornost domaćih aktera biti ključne za budućnost u regiji.
U zaključku, Puljić je istaknuo da, bez obzira na Dodikove propagandne aktivnosti, niko neće pokrenuti rat na Balkanu zbog trenutne političke situacije. “Poruka iz SAD-a je jasna – na vama je da uredite svoju državu. Amerika može pomoći, ali joj je najvažnija stabilnost”, zaključio je. Ova izjava otvara brojna pitanja o budućnosti političkih odnosa unutar Bosne i Hercegovine i prema međunarodnoj zajednici, kao i o načinima na koje će se riješiti postojeći problemi koji muče zemlju.
