Skandalozni Ugovor o Lobiranju u Republici Srpskoj
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, nedavno je održao konferenciju za medije na kojoj je iznio ozbiljne optužbe o potpisivanju ugovora između vlasti Republike Srpske i kanadske lobističke firme. Ovaj ugovor, čija ukupna vrijednost iznosi četiri miliona američkih dolara, obuhvata različite ciljeve koji se odnose na političku situaciju u BiH, a posebno na aktivnosti trenutnog predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Ovaj događaj predstavlja jedan od ključnih trenutaka u trenutnoj političkoj krizi u zemlji i postavlja važna pitanja o transparentnosti i etici u političkom lobiranju.
Prema Konakovićevim riječima, ugovor je potpisan u septembru 2025. godine s kompanijom Dickens & Madson, koju vodi Ari Ben-Menashe, osoba s kontroverznom pozadinom koja se povezuje s izraelskom obavještajnom službom Mossad. Ova informacija dodatno pojačava sumnju u motive i ciljeve koji stoje iza lobističkog angažmana. Ben-Menashe je poznat po svojim kontroverznim poslovnim praksama i ulogama u političkim skandalima širom svijeta, što dodatno naglašava potencijalne rizike povezane s ovim ugovorom. Konaković je naglasio da je tri miliona dolara već isplaćeno, dok se preostalih jedan milion još uvijek očekuje, što ukazuje na ozbiljnost i hitnost ovog lobističkog angažmana.
Ministar Konaković ističe da je ugovor registrovan u Sjedinjenim Američkim Državama i da je dostupan javnosti. Međutim, primijetio je da potpis Milorada Dodika nije prisutan, već su tu potpisi njegovih saradnika, što, prema njegovim riječima, ne umanjuje ozbiljnost cijelog aranžmana. „Ovaj ugovor otkriva pravu prirodu Dodikovih političkih planova i ciljeva, koji su konačno formalizovani“, dodao je Konaković, naglašavajući kako ovakvi aranžmani mogu destabilizirati političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Ovakva praksa lobiranja može stvoriti osjećaj nepovjerenja među građanima prema političkom sistemu, koji se već suočava s brojnim izazovima.
Konaković je također iznio detalje o specifičnim ciljevima lobiranja, među kojima se ističe pokušaj sprječavanja održavanja izbora u Republici Srpskoj. Ovo je, kako tvrdi, rezultat straha vlasti od mogućih neugodnih izbornog rezultata koji bi mogli narušiti političku stabilnost. Ova izjava upućuje na postojanje ozbiljnih izbornih nepravilnosti koje podrivaju demokratske procese u zemlji. U kontekstu ovakvih tvrdnji, važno je napomenuti da su izbori temelj demokratskog društva, a svako pokušavanje njihovog ometanja može imati dalekosežne posljedice po cijeli sistem.
Među ciljevima lobiranja, ministar je naveo i pokušaj zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) te uklanjanje trenutnog visokog predstavnika, Christiana Schmidta. Konaković je podvukao da su ova pitanja ključna za budućnost međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini. Uklanjanje OHR-a se često povezuje s pokušajem vlasti Republike Srpske da osnaži svoju autonomiju i smanji utjecaj međunarodne zajednice, što bi moglo dovesti do destabilizacije situacije u zemlji. Pored toga, dio sporazuma se odnosi i na ukidanje međunarodnih sankcija, što dodatno naglašava političke interese koji se kriju iza ovog lobiranja i koji mogu imati ozbiljne implikacije na međunacionalne odnose i unutrašnju politiku.
Osim što je iznio ove informacije, Konaković je pozvao institucije Evropske unije da obrate više pažnje na političke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegov apel se posebno odnosi na glavnog državnog tužioca, Milanka Kajganića, da preduzme mjere protiv, kako je naveo, napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Ove izjave ukazuju na rastuće napetosti i potrebu za međunarodnim nadzorom u regionu, s obzirom na sve očiglednije pokušaje vlasti Republike Srpske da izbjegnu odgovornost za svoje postupke. Konaković je istaknuo da je međunarodna zajednica ključna u očuvanju mira i stabilnosti, te da je potrebno da se aktivno uključi u rješavanje ovih pitanja.
U zaključku, ovaj slučaj otvara brojna pitanja o stanju demokracije i vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Pitanje lobiranja i političkih pritisaka postaje sve aktuelnije, a Konakovićeve izjave ukazuju na potencijalno ozbiljne posljedice za političku stabilnost u zemlji. Ovaj događaj bi mogao izazvati dodatne tenzije između različitih etničkih i političkih grupa, a također i izazvati interes međunarodne zajednice da se uključi u rješavanje ovih pitanja. To je prilika za sve relevantne aktere da preispitaju svoje pristupe i nastoje osigurati transparentnost i odgovornost u političkom procesu, jer samo tako možemo ostvariti trajni mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
