Medijski Sukobi u Bosni i Hercegovini: Konfrontacija između Hayat TV-a i BH Telecoma
U posljednjim mjesecima, Bosna i Hercegovina svjedoči sve većem medijskom sukobu između Hayat televizije i BH Telecoma, koji je otvorio pitanja koja nadilaze komercijalne nesporazume. Ovaj slučaj postao je simbol šireg problema u kojem se prelamaju međusobni odnosi između političke moći, javnih resursa i medijske autonomije. Na površinu izbija zabrinjavajući trend institucionalnog pritiska na medije koji se suprotstavljaju političkim narativima, a koji se, čini se, sve više normalizuje u našem društvu. Ovaj sukob nije samo pitanje poslovnog odnosa, već dublji problem koji može ugroziti temelje demokracije i slobodu medija.
U demokratskim društvima, poslovne odluke privatnih kompanija ne bi trebale biti podložne javnom linču ili pretvaranju u kriminalna djela zbog političkih nesuglasica. Nažalost, u Bosni i Hercegovini, umjesto preuzimanja odgovornosti za stanje u javnim preduzećima, neki politički akteri usmjeravaju svoju energiju na napade na medije, često koristeći manipulacije i diskreditacije. Ovakva praksa, kako ističu stručnjaci, stvara dugoročne posljedice na povjerenje građana u institucije i na medijski pluralizam. Građani, koji se oslanjaju na medije kao izvor informacija, često su zbunjeni i frustrirani zbog nedostatka transparentnosti i objektivnosti informacija koje primaju.
Uloga Medija i Prava Građana
Stručnjaci, poput historičara Admira Lisice, ističu kako sukob između javne kompanije i medija može proizvesti opasne društvene podjele. Hayat TV i BH Telecom, kao dva ključna projekta u interesu države, ne bi se trebali sukobljavati.
Lisica primjećuje da 90% građana podržava Hayat TV, dok se BH Telecom sve više povezuje s trenutnom političkom elitom, što stvara dodatne tenzije. Ove tenzije ne samo da utiču na poslovne odnose, već mogu imati i dubok utjecaj na društvo u cjelini, stvarajući podjele među građanima.
U kontekstu predstojećih izbora, postoji dodatna pravna dimenzija ovog slučaja koja se tiče zaštite temeljnih ljudskih prava.
Ustavni pravnik Šukrija Bašić naglašava da se ovdje ne radi samo o poslovnom sporu, već o zaštiti slobode medija i prava građana na informisanje. Godina 2023. je izborna godina, i važno je osigurati da mediji mogu nesmetano obavljati svoj posao, a građani dobiti informacije iz više izvora. Svaka opasnost od gašenja medija ili onemogućavanja njihovog rada predstavlja ozbiljan udarac na demokratiju. U tom kontekstu, Bašić upozorava na to koliko je važno da građani budu informisani o svim aspektima političkih događanja, naročito u vrijeme kada se donose ključne odluke koje utiču na njihov život.
Pravni Aspekti i Međunarodna Kompanija
Prema informacijama iz ovog slučaja, Hayat TV zastupa portugalska kompanija VIP Team United, koja ima ekskluzivna prava na distribuciju Hayatovih kanala širom svijeta. Ovaj ugovor, potpisan sa Telekomom Srbije, omogućava distribuciju programa u Srbiji, dok BH Telecom nije platio nijednoj domaćoj televiziji.
Naime, prošle godine, BH Telecom je uložio 45,5 miliona KM u distribuciju stranih kanala, dok domaćim televizijama nije isplatio ni marku.
Ova situacija ukazuje na ozbiljne probleme u poslovanju i upravljanju medijskim resursima, a mnogi analitičari naglašavaju potrebu za revizijom poslovne politike BH Telecoma, kako bi se osiguralo pravednije distribuiranje sredstava medijima koji doprinose raznolikosti informacija.
Aktivistica Azra Zornić ukazuje na političku pozadinu ovog konflikta, naglašavajući da je cijela trojka na vlasti uključena u pritisak na Hayat TV. Njihova namjera je da ograniče slobodu medija, što bi im omogućilo da kontrolišu predizborne kampanje i plasiraju informacije koje su u skladu s njihovim interesima. Organizacije koje se bore za ljudska prava, uključujući Majke Srebrenice, jasno su stavile do znanja da gašenje medija nije prihvatljivo u demokratskom društvu. Ovaj kontekst poziva na međunarodnu pažnju i moguću interakciju međunarodnih organizacija kako bi se zaštitila prava novinara i građana.
Posljedice i Perspektive
Ovaj slučaj ne bi trebao biti izolovan. Mirnes Bajtarević, načelnik Kaknja, izražava zabrinutost da bi ovakvi pritisci mogli postati norma, što bi ugrozilo sve medijske kuće u zemlji. “Ako se ovo desi sa Hayatom, ko će biti sljedeći?”, pita se Bajtarević, naglašavajući važnost zaštite novinarstva i medijske slobode.
Ovaj problem zahtijeva zajednički odgovor svih građana i institucija, kako bismo očuvali ono što je još preostalo od medijskog pluralizma u Bosni i Hercegovini. Također, važno je aktivno raditi na jačanju medijske pismenosti među građanima, kako bi se stvorila kritična publika koja će moći prepoznati manipulative narative.
U zaključku, trenutni sukob između Hayat TV-a i BH Telecoma nije samo poslovna žestina, već duboko ukorijenjen problem koji može imati dalekosežne posljedice po medijsku slobodu i prava građana. Potrebno je hitno djelovanje kako bi se osigurala prava medija, a time i prava građana na informisanje i slobodu mišljenja. Bez zaštite ovih prava, Bosna i Hercegovina riskira povratak u mračne dane autoritarizma i cenzure. Važno je da se svi akteri, od vlasti do građanske zajednice, uključe u dijalog i rade na očuvanju slobode medija, jer je to temelj svakog demokratskog društva.
