U posljednjim satima regionalnu i širu javnost uznemirila je informacija da je američki State Department donio odluku o privremenoj obustavi procesa izdavanja useljeničkih viza za državljane čak 75 zemalja svijeta, među kojima se nalazi i Bosna i Hercegovina. Ova odluka izazvala je brojne reakcije, pitanja i nedoumice, posebno zbog činjenice da su se na istoj listi našle i Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija, dok je jedna zemlja regiona ostala izvan ove mjere. O pozadini i mogućim razlozima ove odluke u informativnom programu Federalne televizije govorio je dugogodišnji dopisnik iz Washingtona, Ivica Puljić, iznoseći niz detalja koji pomažu u razumijevanju aktuelne situacije.
Prema informacijama iz internog memoranduma State Departmenta, suspenzija izdavanja useljeničkih viza trebala bi započeti 21. u mjesecu, a njen krajnji rok za sada nije preciziran. Pauza će trajati sve dok nadležne američke institucije ne završe detaljnu reviziju procedura i sigurnosnih provjera. Kako je pojasnio Puljić, važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na sve vrste viza, što je jedan od ključnih elemenata koji često izostaje u prvim, senzacionalnim naslovima.
Puljić je precizirao da se mjera odnosi isključivo na osobe koje apliciraju za stalni boravak, odnosno za tzv. zelenu kartu, te na one koji žele steći imigrantski status u Sjedinjenim Američkim Državama. Drugim riječima, riječ je o osobama koje planiraju dugoročan ili trajan ostanak u SAD-u. Privremene, neimigrantske vize ostaju izuzete iz ove odluke, što donekle ublažava njen ukupni učinak.
Konkretno, iz suspenzije su izuzete:
-
turističke vize,
-
studentske vize,
-
poslovne vize,
-
kao i putovanja vezana za velike međunarodne događaje, uključujući Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. godine.
Ove iznimke, prema Puljićevim riječima, jasno pokazuju da administracija ne želi potpuno zatvoriti vrata strancima, već da fokus stavlja isključivo na segment imigracije.
Kada je riječ o razlozima zbog kojih je donesena ovakva odluka, američka administracija se, kako navodi Puljić, poziva na koncept tzv. “javnog tereta”. U obrazloženju se ističe zabrinutost da bi određeni broj osoba koje apliciraju za stalni boravak mogao u budućnosti postati korisnik državne, socijalne ili javne pomoći. Cilj mjere, barem prema zvaničnom objašnjenju, jeste sprječavanje ulaska osoba koje bi mogle predstavljati dodatno finansijsko opterećenje za državni sistem. Ipak, Puljić priznaje da je čitav proces objašnjen prilično nejasno i da i sami konzularni službenici trenutno djeluju u svojevrsnom vakuumu.
Dodatnu težinu ovoj odluci daje podatak da je State Department već poništio više od 100.000 viza u ranijem periodu. Među njima se nalazi:
-
oko 8.000 studentskih viza,
-
približno 2.500 specijaliziranih viza,
-
te veliki broj viza osobama koje su imale kontakte s američkim policijskim snagama zbog kriminalnih aktivnosti.
Američke vlasti, kako prenosi Puljić, naglašavaju da će nastaviti s deportacijama osoba koje smatraju prijetnjom, uz poruku da je osnovni cilj ovakvih mjera sigurnost Sjedinjenih Američkih Država.
Na pitanje da li bi se lista pogođenih zemalja mogla dodatno proširiti, Puljić nije isključio tu mogućnost. Naprotiv, istakao je da se na spisku već nalaze velike države poput Brazila i Rusije, što pokazuje da kriteriji nisu striktno vezani za veličinu, ekonomsku moć ili geopolitički značaj zemlje. Upravo zbog toga ostaje prostor za nove izmjene i dopune liste u narednom periodu.
Posebnu pažnju Puljić je posvetio Zapadnom Balkanu, naglasivši jednu zanimljivu i, po mnogima, indikativnu činjenicu – Srbija se ne nalazi na listi zemalja obuhvaćenih suspenzijom. Kako je naveo, zemlje regiona koje su obuhvaćene ovom mjerom imaju značajan udio muslimanskog stanovništva, što se ne može zanemariti kao potencijalni faktor u donošenju odluke. Iako nije želio iznositi konačne zaključke, Puljić je otvoreno rekao da se nameće pitanje da li je Srbija eventualno ranije lobirala kako bi izbjegla ovakvu vrstu ograničenja. Odgovori na ta pitanja, prema njegovim riječima, mogli bi postati jasniji u danima koji slijede.
Zaključno, odluka State Departmenta o privremenoj obustavi izdavanja imigrantskih viza za veliki broj zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, predstavlja ozbiljan potez sa značajnim političkim i društvenim implikacijama. Iako ne pogađa sve kategorije putnika, ona jasno signalizira pooštravanje američke imigracijske politike i naglašava sigurnosni i ekonomski aspekt migracija. Istovremeno, otvorena pitanja o kriterijima, regionalnim razlikama i mogućem lobiranju ostavljaju prostor za daljnje analize i rasprave, koje će, sasvim je izvjesno, obilježiti naredni period.
Slobodna Bosna
