Podnošenje Krivične Prijave Protiv Milorada Dodika: Nova Epizoda Govora Mržnje
Bivši logoraš iz Prijedora, Satko Mujagić, nedavno je podnio novu krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine. Ova prijava dolazi usred sve prisutnijih tenzija u političkom okruženju, a odnosi se na Dodikove izjave koje su iznesene tokom predizbornog skupa Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Istočnom Sarajevu, održanog 10. novembra 2025. godine. U prijavi se posebno naglašava kako su njegove riječi izazvale nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju, te razdor među građanima. Ovaj slučaj dodatno osvjetljava ozbiljnost fenomena govora mržnje u javnom diskursu, posebno kada dolazi od strane političkih lidera.
Tokom predizbornog skupa, Dodik je iznio niz **spornih izjava** o Bošnjacima, koje je nazvao „muslimanima“ i „Turcima“. Ove izjave uključivale su optužbe na račun Bošnjaka da su lišeni bilo kakvih osobina karaktera, te da podstiču islamizaciju i dominaciju nad hrišćanskim narodima. Mujagić je, komentarišući Dodikove riječi, istakao da je to oblik otvorenog govora mržnje koji može imati ozbiljne posljedice po društvo. Ovakve izjave ne samo da potiču mržnju, već i pridonose daljnjoj polarizaciji društva, koja već duboko osjeća posljedice rata iz 1990-ih.
Mujagić je za medije izjavio kako mu nije cilj da se „ganja po sudovima“, ali da se osjeća dužnim da reaguje zbog **dugotrajne pasivnosti Tužilaštva**, koje, prema njegovim riječima, godinama ne procesuira slučajeve govora mržnje po službenoj dužnosti. „Moramo naučiti živjeti u pravnoj državi, gdje se kršenje zakona mora sankcionisati, bez obzira na to ko je u pitanju“, naglasio je Mujagić, naglašavajući kako takve izjave mogu dovesti do incidenata i nasilja. Njegova izjava potcrtava važnost pravde i odgovornosti, posebno u kontekstu političkih figura koje imaju uticaj na javno mnijenje.
Prijava je dodatno naglasila da su Dodikove izjave izrečene u okviru političkog govora, a da se direktno odnose na Bošnjake kao etničku grupu i muslimane kao vjersku zajednicu. Takve izjave, koje prikazuju Bošnjake kao lažljive i nepouzdane, predstavljaju klasičan primjer govora mržnje. Mujagić se osvrnuo na **ratnu prošlost** Bosne i Hercegovine, podsjećajući na genocid počinjen nad Bošnjacima prije više od tri decenije. Ovaj kontekst je od suštinske važnosti za razumijevanje ozbiljnosti Dodikovih izjava, koje mogu unijeti strah i nemir u društvo, narušavajući međuljudske odnose koji su izgrađeni nakon rata. Postavlja se pitanje kako ovakvi istupi utiču na mlade generacije koje odrastaju u atmosferi podjela i netolerancije.
U razgovoru s novinarima, Mujagić je izrazio zabrinutost zbog **verbalnog terorisanja** koje se dešava u društvu, naglašavajući da je spreman povući svoju prijavu ukoliko Dodik javno povuče svoje sporne izjave. U suprotnom, Mujagić je najavio mogućnost pokretanja disciplinskog postupka protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića, kao i postupajućih tužilaca, ukoliko ne dođe do adekvatne reakcije na ovu prijavu. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za reformom pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini, kako bi se spriječilo dalje širenje mržnje i netrpeljivosti. Otkako je rat završio, mnogi su se nadali da će pravda biti na prvom mjestu, no stvarnost pokazuje da se često ignoriraju ozbiljni slučajevi govora mržnje.
U prijavi se također podseća na raniju prijavu iz 2021. godine, kada je Dodik tokom gostovanja na RTRS-u izjavio da su Bošnjaci „podanički narod bez karaktera i kapaciteta“. I ova prijava, prema Mujagićevim riječima, još uvijek nije dobila pravni epilog. Ovaj kontinuirani izostanak pravde samo dodatno potkrepljuje sumnju u efikasnost pravosudnog sistema u suočavanju s govornicima mržnje, posebno kada se radi o političkim ličnostima poput Dodika. Prema informacijama iz Tužilaštva BiH, predmet je trenutno u radu i provode se radnje po nalogu tužioca. Ova situacija postavlja pitanje koliko je zapravo važna pravda u očima onih koji su zaduženi za njeno sprovođenje.
U svjetlu ovih dešavanja, mnogi analitičari i aktivisti upozoravaju da je važno otvoriti dijalog o kulturi mržnje koja se sve više širi u društvu, posebno među političkim liderima. Ovakve izjave ne samo da su štetne po međunacionalne odnose, već i potkopavaju temeljne principe demokratije i ljudskih prava. Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima koje zahtijevaju ozbiljan pristup i odlučnost svih društvenih aktera kako bi se osiguralo da se ovakvi postupci ne toleriraju. U tom kontekstu, potrebno je razviti edukativne programe koji će mladima omogućiti da prepoznaju govor mržnje i da se bore protiv njega, kao i jačati civilno društvo kako bi se čuo glas onih koji se protive ovakvim praksama. Pravo na izražavanje mišljenja ne smije biti izvor mržnje, već sredstvo za izgradnju boljeg i pravednijeg društva.
