Kontroverze oko Predstavništva Republike Srpske u Francuskoj
Predstavništvo Republike Srpske (RS) u Francuskoj, otvoreno u februaru 2023. godine, ubrzo se našlo u središtu ozbiljnih kontroverzi koje su postavile pitanja o zakonitosti njegovog rada, načinima finansiranja i korištenju diplomatskih privilegija. Iako vlasti RS insistiraju na tome da je sve urađeno u skladu sa zakonima i međunarodnom praksom, mediji i opozicija ukazuju na ozbiljne nedostatke u ovom projektu. Ova situacija otkriva složene odnose između politike, administracije i javnih resursa, kao i uticaj koji takvi projekti mogu imati na percepciju Republike Srpske u međunarodnoj zajednici.
Zakonitost i finansiranje
Na samu ideju otvaranja Predstavništva uticala je želja vlasti za jačanjem privredne, kulturne i obrazovne saradnje sa Francuskom, koja je poznata po svojoj tradiciji i uticaju na evropskoj sceni. Međutim, brzo su se pojavile informacije koje su izazvale buru u javnosti. Naime, portal Istraga objavio je da je Predstavništvo registrovano kao privatna firma, što je dodatno potaknulo sumnje o zakonitosti ovog koraka. Šefica Predstavništva, Bojana Kondić – Panić, osnovala je u Parizu privatno preduzeće pod nazivom „Biro Srpska“, registrovano kao društvo s ograničenom odgovornošću, s osnivačkim kapitalom od samo 1.000 eura. Ovaj aspekt je dodatno naglasio sumnje u ispravnost čitavog aranžmana, jer se postavlja pitanje kako može privatna firma efikasno predstavljati javne interese Republike Srpske.
Politika i administracija
Kondić – Panić, koja je ranije obavljala funkciju ambasadorice Bosne i Hercegovine u Francuskoj, postavila je temelje za ovaj privatni poduhvat u trenutku dok je bila na toj funkciji.
Ovaj detalj dodatno komplikuje situaciju, s obzirom na to da se javna sredstva Republike Srpske preusmjeravaju na račun privatne kompanije, što može ukazivati na potencijalne sukobe interesa.
Avdo Avdić, urednik portala Istraga, ističe kako su optužbe za nepravilnosti sve ozbiljnije, dok vlasti RS insistiraju kako su postupile u skladu s francuskim zakonodavstvom. Međutim, kritičari naglašavaju da je ovakva praksa opasna jer može otvoriti vrata za zloupotrebu javnih resursa u korist privatnih interesa.
Korištenje diplomatskih privilegija
Dodatne sumnje izaziva i situacija oko korištenja diplomatskih registarskih tablica. Istraživanje je pokazalo da je Bojana Kondić – Panić nastavila koristiti diplomatske tablice čak i nakon isteka ambasadorskog mandata. Ove tablice su izdate Ambasadi BiH, a kazne za prekršaje stizale su na adresu ambasade.
Ovaj slučaj dodatno naglašava pitanje zloupotrebe diplomatskih privilegija, koje bi trebale biti korištene isključivo u svrhu službenog predstavljanja države. Iz njenog odgovora za BN televiziju, Kondić – Panić navela je da je korištenje tablica u skladu s diplomatskom praksom, ali mnogi su se zapitali koliko je to zaista ispravno.
U ovom slučaju, nejasno je da li su svi parametri korištenja ovih privilegija ispoštovani, što dodatno doprinosi sumnji u transparentnost ovog projekta.
Reakcije opozicije
Opozicija u RS je oštro kritikovala cijeli slučaj, smatrajući ga još jednim primjerom netransparentnog trošenja javnog novca.
Igora Crnadak, zastupnik PDP-a i bivši ministar vanjskih poslova BiH, naglašava da je ovo tek početak afere i da se mogu očekivati dodatne nepravilnosti, uključujući i aktivnosti koje se dešavaju u drugim francuskim gradovima.
Crnadak je istakao da Republika Srpska godišnje izdvaja značajna sredstva za održavanje predstavništava širom svijeta, ali da rezultati često izostaju, što dodatno potkrepljuje sumnje u svrhu ovakvih institucija.
Ovaj skandal je izazvao reakcije ne samo unutar RS, već i van njenih granica, jer slične situacije mogu uticati na imidž i kredibilitet cijele države na međunarodnoj sceni.
Šta dalje?
Republika Srpska trenutno ima predstavništva i u drugim državama kao što su Srbija, Belgija, Austrija, Njemačka, Grčka, Rusija, Sjedinjene Američke Države i Izrael. Iako se službene svrhe i koristi ovih predstavništava često ne preispituju, javnost je već skeptična prema njihovoj funkcionalnosti.
Skandal u Parizu ponovo je otvorio ovo pitanje i stavio u fokus potrebu za većom kontrolom i transparentnošću u radu ovih institucija. Povezivanje privatnih i javnih interesa, posebno u kontekstu korištenja javnih resursa, postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti ovih predstavništava.
Istraživanja i analize potrebni su kako bi se utvrdilo da li su ova predstavništva zaista u funkciji unapređenja saradnje s inostranstvom ili se koriste kao sredstva za privatne interese pojedinaca.
U ovom kontekstu, od suštinskog je značaja da se osigura odgovorno upravljanje javnim resursima, kako bi se povratilo povjerenje građana i međunarodne zajednice.
