Tanja Topić: Retorika RTRS-a predstavlja ozbiljnu prijetnju društvenoj koheziji
Politička analitičarka iz Banje Luke, Tanja Topić, ističe da trenutni medijski sadržaji u Republici Srpskoj, posebno oni koji dolaze sa Javnog servisa RTRS, nose sa sobom niz zabrinjavajućih implikacija. U njenom pogledu, retorika koja se sve više čuje, posebno u kontekstu izvještavanja o Bošnjacima koji kupuju stanove u Istočnom Sarajevu, odražava ozbiljan oblik institucionalno poticane netrpeljivosti. Ova situacija stvara atmosferu koja može postati potencijalno opasna za društvo, jer umjesto da doprinosi jedinstvu i razumijevanju među građanima, jača podjele i netrpeljivost.
U razgovoru za Slobodnu Bosnu, Topić je naglasila da ovakva vrsta medijske propagande izaziva nelagodu i sram kod svakog civilizovanog pojedinca. Ona upućuje na to da, iako se može činiti da je riječ o spontanom javnom mnijenju, iza ovih poruka se kriju jasne političke instrukcije. Ove instrukcije dolaze iz krugova bliskih Miloradu Dodiku, čime se žele stvoriti podjele među građanima i potaknuti mržnja. “Pripisivanje odgovornosti na ‘druge i drugačije’ nije samo retorika, već sistemska praksa koja se njegovala godinama unazad, a koja je u suprotnosti s osnovnim principima demokratskog društva,” naglašava Topić.
Normalizacija etničke netrpeljivosti
Topić također ukazuje na alarmantnu tendenciju normalizacije etničkog prebrojavanja i netrpeljivosti koja se provodi kroz javne medije. Prema njenim riječima, govor mržnje nije samo sporadični incident; on se pretvara u sistemsku praksu koja se njeguje kroz godine. “Ovakvi narativi opasno podsjećaju na mračne ideologije prošlog vijeka. Ostalo je još samo da se postave table koje će označavati kome je zabranjen ulazak u ‘čiste srpske zgrade’,” dodaje Topić. Ovaj citat duboko oslikava ozbiljnost situacije, jer se takvi simboli historijski povezuju s vremenima kada su se provodile etničke čistke i segregacije, a ideje koje ona izražava su posebno opasne u kontekstu današnje Bosne i Hercegovine.
Osim toga, Topić naglašava da se ova kampanja dodatno pojačava porukama o navodnoj odbrani “hrišćanskih vrijednosti”. Ove poruke se ne mogu posmatrati samo kao lokalna pojava, već su dio šireg globalnog narativa koji iskorištava određene domaće aktere za promociju podjela u društvu. “Ovo nije samo pitanje političke propagande, već i način na koji se oblikuje percepcija stvarnosti među građanima,” dodaje Topić. Ovaj fenomen može se povezati s globalnim trendovima koji se bore protiv ekstremizma, ali ga nažalost koriste pojedinci za vlastite ciljeve, čime se dodatno potpiruje mržnja i netrpeljivost.
Nova vrijednosna matrica: Branko Blanuša
U svjetlu trenutne političke scene u Republici Srpskoj, Topić se osvrće na pojavu profesora Branka Blanuše, koji unosi novu vrijednosnu matricu u politički diskurs. Njegova umjerena i inkluzivna retorika predstavlja svijetlu tačku na političkom nebu, pokazujući da su građani spremni za politiku bez galame, vrijeđanja i mržnje. “Njegova sposobnost da privuče glasove svih građana, bez obzira na njihov etnički identitet, predstavlja novu nadu za političku kulturu u ovom dijelu Bosne i Hercegovine,” ističe Topić. Ova promjena može značiti prekretnicu u političkom ponašanju građana, koji su umorni od podjela i sukoba koji su obilježili protekle decenije.
Odnosi unutar opozicije i opozicioni lideri
Analizirajući odnose unutar opozicije, Topić smatra da je nezadovoljstvo lidera PDP-a, Draška Stanivukovića, rezultat povrijeđenih političkih ambicija i nesuglasica unutar stranke. Ona ističe da se u njegovim reakcijama može prepoznati obrazac ponašanja koji je karakterističan za stranku SNSD. “Kada opozicija surađuje sa strankama iz Sarajeva, to se proglašava izdajom, dok se slične akcije SNSD-a predstavljaju kao zaštita nacionalnih interesa,” ukazuje ona, napominjući kako dvostruki standardi u političkom diskursu dodatno otežavaju situaciju. Ova atmosfera nepovjerenja ne samo da slabi opoziciju, već i cijeli politički sistem, koji bi trebao biti zasnovan na transparentnosti i suradnji.
Evropski put i političke elite
Na kraju, govoreći o partnerstvu između Milorada Dodika i Dragana Čovića, Topić ukazuje na to da većina političkih elita u Bosni i Hercegovini samo deklarativno podržava evropski put zemlje. Međutim, njihovi stvarni potezi često su u suprotnosti s ovim ciljem. “Građani su taoci koalicija čiji je jedini cilj očuvanje ličnih i partijskih interesa. Umjesto četiri izgubljene godine, mi smo već izgubili cijelu deceniju razvoja,” zaključuje Topić. Ova izjava otvara važno pitanje o tome šta će se desiti u budućnosti, ukoliko se ovakva situacija nastavi. Hoće li građani imati snage i volje da se suprotstave ovakvom stanju stvari ili će pasivno prihvatati sudbinu koju im nameću političke elite?
