Sarajevo se i ovog jutra probudilo u sumornoj atmosferi koja već dugo ne predstavlja izuzetak, nego zabrinjavajuće pravilo. Glavni grad Bosne i Hercegovine ponovo je zauzeo neslavno prvo mjesto na svjetskim listama po zagađenosti zraka, potvrđujući dubinu ekološkog problema s kojim se građani suočavaju gotovo svake zime. Prema mjerenjima međunarodnog servisa IQAir, u ranim jutarnjim satima kvalitet zraka u Sarajevu ocijenjen je kao izrazito opasan, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost i nove reakcije stručne javnosti.
Već oko 7:30 sati Sarajevo je bilo rangirano kao najzagađeniji grad na svijetu među onima u kojima se vrše mjerenja. Samo nekoliko minuta kasnije, indeks kvaliteta zraka dostigao je alarmantnu vrijednost 401, čime je grad svrstan u najvišu kategoriju rizika po zdravlje stanovništva. Ova kategorija podrazumijeva hitne zdravstvene preporuke i upozorenja, posebno za djecu, starije osobe i hronične bolesnike, ali u realnosti pogađa cjelokupnu populaciju.
U takvoj atmosferi, pažnju javnosti privukla je poruka poznatog bh. meteorologa Nedima Sladića, koji se na društvenim mrežama osvrnuo na aktuelno stanje i jasno poručio da mu političke tenzije, nacionalne rasprave i ratna retorika više nisu u fokusu. Njegova reakcija odražava sve prisutniji zamor građana od konflikata i praznih rasprava, dok se istovremeno zanemaruju problemi koji direktno ugrožavaju život i zdravlje ljudi.
Sladić je naglasio da je u ovom trenutku ključno preusmjeriti pažnju sa ideoloških i političkih sukoba na konkretna rješenja za okoliš i klimu. Prema njegovim riječima, povjerenje će dati isključivo onim akterima koji jasno i dosljedno u prvi plan stave:
-
jeftinu i pristupačnu zelenu energiju
-
sistemsku zaštitu okoliša
-
ozbiljno bavljenje klimatskim promjenama
-
dugoročne mjere za smanjenje zagađenja zraka
Takav stav predstavlja jasan signal promjene prioriteta, gdje se egzistencijalna pitanja zdravlja i kvaliteta života stavljaju ispred političkih prepucavanja koja, kako Sladić poručuje, ne donose stvarne koristi građanima.
U svojoj objavi meteorolog je otvoreno istakao da ga više ne zanimaju međuetničke rasprave, niti „zveckanje oružjem“ i slična retorika. Umjesto toga, naglasio je da će podršku dobiti oni koji nude realna, održiva i dostupna rješenja. Poruka je jednostavna, ali snažna: građani se možda mogu prilagoditi ekonomskim izazovima, ali dugoročno ne mogu izbjeći posljedice života u zagađenoj i nezdravoj sredini.
Sladić se osvrnuo i na ekonomski aspekt, realno konstatujući da će cijene energenata i troškovi života rasti, bez obzira na političke odluke. Kako je naveo, ljudi će se, kao i do sada, nekako snaći. Međutim, problem nastaje u trenutku kada rast zagađenja počne ostavljati trajne posljedice po zdravlje stanovništva. Masovno obolijevanje, povećan broj respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, te kraći životni vijek, prema njegovim riječima, realna su budućnost ukoliko se nastavi ignorisanje okolišnih problema.
Ova izjava dolazi u trenutku kada Sarajevo, ali i drugi gradovi u Bosni i Hercegovini, godinama bilježe visoke koncentracije štetnih čestica u zraku. Glavni uzroci takvog stanja su kombinacija zastarjelih sistema grijanja, intenzivne upotrebe fosilnih goriva, gustog saobraćaja i nedostatka ozbiljne ekološke politike. Uprkos brojnim upozorenjima stručnjaka, sistemska rješenja se i dalje odgađaju, dok se odgovornost često prebacuje s jedne institucije na drugu.
Sladićeva poruka se, stoga, može posmatrati i kao apel javnosti da preispita vlastite prioritete, ali i kao poziv političkim strukturama da konačno ponude viziju koja nadilazi kratkoročne interese. Fokus na zelenu tranziciju, obnovljive izvore energije i održivi razvoj više nije luksuz, već nužnost.
Na kraju, jasno je da alarmantni podaci o zagađenosti zraka nisu samo statistika, već ogledalo stanja društva. Ako se nastavi ignorisanje problema, posljedice će snositi svi, bez obzira na političku ili nacionalnu pripadnost. Poruka Nedima Sladića upravo zato odjekuje snažno: u vremenu rastućih kriza, zdravlje ljudi i okoliš moraju postati apsolutni prioritet, jer bez zdravog okruženja nema ni stabilne budućnosti.
