Rasprava o Bosni i Hercegovini u Njemačkom Bundestagu: Poziv na promjene

U Njemačkom Bundestagu jučer je vođena važna rasprava o Bosni i Hercegovini povodom 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ova sjednica je okupila brojne parlamentarce, političke analitičare i stručnjake, koji su iznijeli svoja stajališta o trenutnom stanju u BiH, naglašavajući da aktuelni ustavni okvir više nije adekvatan za savremene potrebe države. Mnogi zastupnici su se složili da je Dejtonski sporazum bio ključan korak ka miru, ali ne i dugotrajno rješenje za brojne izazove s kojima se BiH suočava. Ovaj trenutak je simbolizovao ne samo retrospektivu, već i potrebu za novim pristupima koji bi omogućili istinski napredak u zemlji.

Ahmetović: Potreban je novi Ustav za BiH

Jedan od istaknutih govornika bio je Adis Ahmetović, parlamentarac iz stranke SPD, koji je ukazao na ozbiljnu grešku koja je napravljena nakon potpisivanja Dejtona. On je istakao da se nije radilo na modernizaciji ustavnog sistema, što je ranije naglašavao i američki diplomat Richard Holbrooke. Ahmetović je naglasio da Bosna i Hercegovina treba novi, moderan i pravedan ustav koji će osigurati prava svih građana, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ova tvrdnja dolazi kao odgovor na višegodišnje frustracije građana koji se suočavaju sa sistemskim preprekama koje im uskraćuju osnovna prava.

„Neophodno je da ustav garantuje poštovanje presuda Evropskog suda za ljudska prava i omogućava svim građanima jednako političko učešće“, dodao je Ahmetović, naglašavajući da promjene ne smiju biti nametnute izvana, već dogovorene unutar BiH. Njegova izjava došla je u kontekstu apsurda koji proizlazi iz trenutnog ustavnog okvira, gdje dijete iz miješanog braka ne može imati politička prava zbog etničkih ograničenja. Ova situacija dodatno kompleksira politički pejzaž i odvraća mlade ljude od aktivnog učešća u društvu. „Moramo učiniti sve da mladi u BiH imaju jednake mogućnosti, bez obzira na to jesu li Bošnjaci, Srbi, Hrvati ili drugi“, poručio je Ahmetović, ukazujući na hitnost reformi koje bi omogućile inkluzivnost i jednakost.

Mijatović: Etničke podjele i izazovi u BiH

Poslanik Boris Mijatović iz stranke Zelenih je također govorio o posljedicama Dejtonskog sporazuma. On je potvrdio da je sporazum donio mir, ali je istovremeno ostavio ozbiljne izazove u vidu etničkih podjela unutar zemlje.

„Dejton je nažalost cementirao etničke podjele u BiH“, rekao je Mijatović, dodajući da su blokade duž etničkih linija veliki problem koji se mora riješiti. Njegovo zapažanje ukazuje na to da se etnički identitet često koristi kao izgovor za političke blokade, što dodatno usložnjava političku situaciju u zemlji.

Mijatović je ukazao na to da trenutni model — tri naroda, dva entiteta i jedna država — ne funkcioniše kako bi trebalo, te je naglasio da Njemačka ostaje važan partner Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji. Njegove reči su dodatno pojačane njegovim stavom da je potrebno raditi na reformama koje će omogućiti bolju budućnost za sve građane BiH. On je pozvao sve relevantne aktere da preispitaju trenutni sistem i pronađu održiva rešenja koja će omogućiti bolji život za sve, bez obzira na njihove etničke i političke afilijacije.

Wadephul: Vanjski utjecaji i politička odgovornost

U raspravi se uključio i ministar vanjskih poslova dr. Johann David Wadephul iz stranke CDU, koji je naglasio da je Dejton donio prekid oružanih sukoba, ali nije mogao riješiti uzroke rata. On je istakao da je Dejton osigurao stabilnost, ali nije postavio temelje za trajno pomirenje među narodima.

Wadephul je također upozorio na odgovornost političara koji često favorizuju nacionalističke retorike, stavljajući lične interese iznad budućnosti zemlje. Njegova izjava predstavlja podsjetnik na to kako vanjski faktori i političke ambicije mogu oblikovati unutrašnju politiku, a često na štetu građana.

Akbulut: Korupcija i netransparentnost u političkom sistemu

Zastupnica iz Ljevice, Gökay Akbulut, kritikovala je stanje u Bosni i Hercegovini, nazivajući je „fragmentiranom državom“ čiji je politički sistem netransparentan i sklon zloupotrebama. Ona je istaknula da nacionalističke elite i njihova klijentela najviše profitiraju od trenutnog sistema, pri čemu bezobzirno iskorištavaju obične ljude i prirodne resurse.

Ova izjava je odjeknula u kontekstu sveprisutne korupcije koja se često percipira kao jedan od glavnih uzroka ekonomske stagnacije i društvene nepokretljivosti u BiH.

Ove izjave iz Bundestaga ukazuju na širok spektar mišljenja o Bosni i Hercegovini, kao i na urgentnu potrebu za reformama koje bi omogućile održivu budućnost. Očigledno je da se politička scena mora prilagoditi kako bi zadovoljila zahtjeve modernog društva i stvorila uslove za miran suživot svih građana. Samo kroz dijalog i saradnju između različitih etničkih i političkih grupa, Bosna i Hercegovina može pronaći put ka stabilnosti i prosperitetu. Kako bi se postigla ova vizija, neophodno je uključiti sve aktere — civilno društvo, političke partije, međunarodne organizacije i građane — kako bi se zajednički radilo na rješenjima koja će donijeti pravdu i jednaku priliku za sve.