Politička Stvarnost u Bosni i Hercegovini: Intervju sa Zlatkom Lagumdžijom
U nedavnom intervjuu sa crnogorskim listom Pobjeda, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, Zlatko Lagumdžija, otvoreno je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini. Njegove izjave su se fokusirale na sve učestalije rasprave o mogućim ustavnim promjenama, ideji trećeg entiteta, te secesionističkim tonovima koje promoviše Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. Lagumdžija je naglasio da su ove teme više od pukih političkih diskusija; one su od suštinskog značaja za stabilnost i budućnost zemlje. U ovom kontekstu, važno je razumjeti da politička klima u Bosni i Hercegovini nije samo rezultat unutrašnjih faktora, već i kompleksnog međunarodnog okruženja.
Tokom razgovora, Lagumdžija je jasno odbacio mogućnost formiranja trećeg entiteta, a kao razlog naveo je da takva ideja predstavlja isključivo političku konstrukciju bez čvrste osnove. Prema njegovim riječima, uspostavljanje novog entiteta ne bi donijelo koristi široj populaciji, već bi koristilo samo nekolicini političkih lidera koji se oslanjaju na podjele da bi ostali na vlasti. “Ova retorika o trećem entitetu je samo još jedan način da se zadrži kontrola nad narodom i izbjegne odgovornost za loše vođenje politike”, izjavio je Lagumdžija. Ova izjava jasno ukazuje na strah od daljeg polariziranja društva, što može imati dugoročne posledice po sve građane, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Dodikova Retorika i Politika
Kada se osvrnuo na Milorada Dodika, Lagumdžija je istakao da secesionističke prijetnje koje iznosi Dodik predstavljaju dio šireg političkog modela koji ima za cilj očuvanje vlasti po svaku cijenu. “Dodikov pokušaj da odvoji dio države nije samo politička igra; to je strategija koja ima za cilj da izbjegne odgovornost za svoje postupke i odluke. Njegove ideje o secesiji su način da se skrene pažnja sa stvarnih problema s kojima se suočava naša zemlja”, rekao je Lagumdžija. Ova retorika nije nova, i često se može čuti u političkim krugovima, ali njene posljedice su jasne: dodatna fragmentacija društva.
Zanimljivo je napomenuti da Lagumdžija smatra da evropski put Bosne i Hercegovine može dovesti do odgovornosti onih koji se protive pomirenju i stabilnosti. On vjeruje da se međunarodna zajednica, kroz svoje mehanizme i politike, neće moći ignorisati negativne posljedice koje proizlaze iz Dodikovih stavova. “U trenutku kada se Bosna i Hercegovina bude suočila s evropskim izazovima, oni koji su se zalagali za podjele će biti privedeni pravdi”, dodao je ambasador. Ovaj stav odražava optimizam prema potencijalu EU integracija kao sredstva za jačanje demokratskih institucija i prevazilaženje etničkih podjela koje su godinama opterećivale društvo.
Treći Entitet i Hrvatska Politika
Lagumdžija je također istakao da ideja o trećem entitetu ne donosi korist ni hrvatskom narodu. U svojim izjavama, podsjetio je na historijski kontekst i ulogu Franje Tuđmana, koji je kroz Dejtonski sporazum osigurao značajan utjecaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
“Šta bi Hrvati dobili novim entitetom, osim manjka teritorije i slabije pozicije u odnosu na druge narode? Treći entitet predstavlja rizik od dodatne marginalizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Lagumdžija.
Ova izjava se može sagledati kao poziv na jačanje političke koalicije među svim narodima u Bosni i Hercegovini, umjesto na daljnje podjele koje bi mogle dovesti do sukoba.
On je naglasio da njegov stav nije usmjeren protiv Hrvata, već protiv svih oblika podjela koje dodatno destabiliziraju situaciju u zemlji. “U regionu ne može biti mira dok su društva podijeljena”, poručio je, ističući važnost zajedništva i suradnje između svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Ove riječi odražavaju njegovu uvjerenost da jedino kroz dijalog i saradnju možemo postići trajni mir. U tom smislu, Lagumdžija promoviše ideju o inkluzivnom pristupu koji podstiče zajedničke projekte, kulturološku razmjenu i ekonomski razvoj kao osnove za izgradnju povjerenja među različitim etničkim grupama.
Opasnost Drugog Entiteta
Zlatko Lagumdžija je također upozorio na opasnost koju predstavlja ideja o “drugom entitetu”, koja se često ne spominje u javnosti. On je ovu ideju protumačio kao potencijalni “bošnjački entitet”, što smatra izuzetno problematičnim.
“Pokušaj stvaranja ekskluzivnog prostora za Bošnjake bi mogao imati katastrofalne posljedice po samu zajednicu, jer bi to značilo isključivanje iz evropskih vrijednosti i identiteta”, naglasio je Lagumdžija.
Ova izjava jasno pokazuje kako je Lagumdžija svjestan da su podjele u društvu daleko od rješenja i da bi svaki pokušaj daljnjeg razdvajanja mogao dovesti do novih sukoba i nestabilnosti.
Njegova vizija Bosne i Hercegovine je ona koja se temelji na inkluzivnosti i zajedničkom životu, a ne na etničkim podjelama koje su donijele toliko patnje i stradanja. U ovom kontekstu, Lagumdžija naglašava potrebu za promjenom narativa koji prevladava u društvu, kako bi se stvorila nova politička kultura koja će biti usmjerena ka pomirenju i saradnji, umjesto ka sukobima i antagonizmu. Smatra da je to ključ za budućnost zemlje, koja se mora temeljiti na zajedničkim vrijednostima i ciljevima.
Zaključak
U zaključku, intervju sa Zlatkom Lagumdžijom predstavlja važan korak ka razumijevanju složenosti političke situacije u Bosni i Hercegovini. Njegove riječi su jasna poruka da se budućnost zemlje mora graditi na zajedništvu, dijalogu i razumijevanju, a ne na podjelama i sukobima.
U ovom trenutku, više nego ikada, Bosna i Hercegovina treba liderstvo koje će voditi ka miru i stabilnosti, a ne prema daljnjim podjelama i konfliktima.
Lagumdžijine ideje o inkluzivnom pristupu ne bi trebale biti samo političke floskule, već konkretni koraci ka izgradnji društva koje će biti otporno na sukobe i sposobno za zajednički napredak.
