Institucionalna blokada u Bosni i Hercegovini: Izazovi na putu ka evropskim integracijama
U nedavnoj razmjeni između ministarstva obrane Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice, zamjenik ministra obrane, Slaven Galić, iznio je ozbiljne optužbe o institucionalnoj blokadi koja ometa napredak u izgradnji dionice autoputa na koridoru 5-C.
Ovaj koridor, koji predstavlja ključnu prometnicu za povezivanje Bosne i Hercegovine sa ostatkom Evrope, suočava se s izazovima koji su posljedica nesposobnosti Predsjedništva BiH da donese potrebne odluke. Razmatranje ovog pitanja nije samo ključno za infrastrukturni razvoj, već i za ukupnu stabilnost i ekonomski napredak zemlje.
Galić je u svom dopisu visokom predstavniku međunarodne zajednice zatražio hitnu intervenciju, naglašavajući da je odbijanje Predsjedništva da postupi u skladu sa svojim nadležnostima dovelo do ozbiljnih posljedica po provođenje međunarodnih sporazuma koje je BiH potpisala.
Ovo nije samo pitanje lokalnih institucija, već i međunarodnih obaveza koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti, što dodatno otežava situaciju. Ova blokada nije izolovani incident; ona je simptom mnogo šireg problema unutar političkog sistema zemlje, gdje nesuglasice između različitih nivoa vlasti često dovode do stagnacije ključnih projekata i inicijativa.
Problematika vojne imovine i njene posljedice
Jedan od ključnih problema o kojem Galić govori jeste odluka o ustupanju neperspektivne vojne imovine koja se nalazi na trasi planirane dionice autoputa. Kako bi se radovi mogli nastaviti, neophodno je da Predsjedništvo BiH odobri prijenos tog zemljišta.
Ipak, odgovor se nije pojavio, a time je cijeli proces izgradnje autoputa blokiran. Ova situacija dodatno naglašava kako političke odluke mogu imati dalekosežne posljedice na infrastrukturne projekte koji su od nacionalnog značaja.
Na primjer, slične situacije su se već dešavale u prošlosti, kao što je slučaj sa izgradnjom mosta na Savi, gdje su politički nesporazumi usporili izvršenje projekta.
Galić je također istakao da Predsjedništvo BiH nije pružilo nikakvo obrazloženje za svoje odluke, niti je objasnilo kako bi ustupanje vojne imovine moglo ugroziti sigurnost ili odbrambene interese države. Ovaj manjak transparentnosti dodatno otežava situaciju i ostavlja građanima dojam da se ključne odluke donose bez adekvatne razrade i analize.
Takav pristup može stvoriti nepovjerenje među građanima i dodatno destabilizovati političku klimu, što, na kraju, može rezultirati gubitkom povjerenja u institucije i jačanjem populizma.
Utjecaj na ekonomski rast i evropske integracije
U svom obraćanju visokom predstavniku, Galić je naglasio da je ovaj projekat ključan za ekonomski rast i integraciju Bosne i Hercegovine u evropske strukture. Izgradnja infrastrukture na koridoru 5-C ne samo da će poboljšati prometne veze unutar zemlje, već će i otvoriti vrata za jaču ekonomsku saradnju s drugim državama.
Ova situacija takođe naglašava koliko su međusobno povezane političke odluke i ekonomski interesi. Dok se infrastrukturni projekti ne realiziraju, Bosna i Hercegovina ostaje u zastoju, što može dovesti do smanjenja investicija i gubitka potencijalnih tržišta.
Galić je upozorio da je mehanizam unutrašnje koordinacije iscrpljen i da su institucije u potpunom zastoju. Ova blokada može ozbiljno utjecati na budućnost projekata od nacionalnog značaja, a Galić smatra da je jedina preostala opcija međunarodna intervencija.
Pozivajući se na Aneks X Daytonskog mirovnog sporazuma, izražava nadu da će visoki predstavnik djelovati kako bi zaštitio interese zemlje. Međutim, valja se zapitati koliko će međunarodna zajednica nastaviti pružati podršku u ovakvim situacijama, s obzirom na to da je već mnogo puta intervenisala kako bi pokušala razriješiti slične krize.
Politička osjetljivost i međunarodna intervencija
U svom dopisu, Galić je također naglasio da poštuje nadležnosti svih institucija, ali smatra da je intervencija međunarodne zajednice neophodna kako bi se spriječile štetne posljedice po državu.
Ovaj zahtjev otvara nova pitanja o tome koliko politička blokada može utjecati na razvoj infrastrukturnih projekata, posebno onih koji su od ključne važnosti za pristupanje Evropskoj uniji.
U takvim okolnostima, međunarodni akteri kao što su EU i UN mogu igrati značajnu ulogu u posredovanju i olakšavanju dijaloga među različitim političkim partijama u BiH.
U svakom slučaju, ova situacija ponovno ističe koliko je važno imati efikasne institucije koje mogu donijeti pravovremene odluke. Izostanak saglasnosti među vodećim tijelima vlasti može direktno utjecati na sposobnost države da napreduje, i to ne samo u infrastrukturi, već i u svim aspektima društvenog i ekonomskog razvoja.
Ostaje da se vidi hoće li visoki predstavnik reagovati, i kako će se situacija dalje razvijati, s obzirom na kompleksnost odnosa između državnih institucija i političkih interesa.
Takođe, građani BiH očekuju da će političari konačno prevazići svoje nesuglasice i fokusirati se na ono što je važno – izgradnju boljeg sutra za sve.
