Građanska inicijativa “Za Plan” i Urbanistički izazovi Grada Banjaluke
U srcu Banjaluke, građanska inicijativa “Za Plan” ukazuje na značajne urbanističke izazove s kojima se grad suočava. Ova grupa građana je oblikovana od strane pojedinaca koji su zabrinuti zbog trenutnog stanja urbanističkog planiranja, koje, prema njihovim riječima, nije samo rezultat nepažnje ili propusta, već predstavlja svjesnu strategiju vlasti. Oni smatraju da trenutna neaktivnost u usvajanju novog Urbanističkog plana može imati dalekosežne posljedice na razvoj grada. U ovom trenutku, grad se nalazi u situaciji gdje se parcijalni regulacioni planovi donose bez ikakvog šireg konteksta održivog urbanog razvoja, čime se favoriziraju interesi privatnih investitora na štetu zajednice.
U sklopu svojih aktivnosti, građanska inicijativa “Za Plan” je nedavno podnijela krivičnu prijavu protiv više odgovornih lica, od kojih su najistaknutiji gradonačelnik Draško Stanivuković i načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje, Vuko Višekruna. Ova prijava je dostavljena Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, a optužbe koje su iznesene su ozbiljne. Prema tvrdnjama inicijative, pomenuti pojedinci su kršili Zakon o uređenju prostora i građenju Republike Srpske, donoseći više od 30 izmjena regulacionih planova od januara 2022. do danas. Ove izmjene su, kako tvrde iz inicijative, donošene bez adekvatnog uvažavanja zakonskih okvira i principa javnog interesa.
Osim kršenja zakona, inicijativa ističe i etičke aspekte postupanja odgovornih lica. Naime, oni tvrde da je došlo do zajedničkog djelovanja kako bi se stekle imovinske koristi za privatne investitore, što izaziva ozbiljna pitanja o integritetu i odgovornosti onih koji imaju odgovornost za donošenje odluka koje oblikuju grad. Na primjer, postoji zabrinutost da su određeni projekti, koji su odobreni bez javnog učešća, zapravo štetni za okoliš i kvalitet života građana, stvarajući tako dugoročne probleme za zajednicu.
Još jedan značajan aspekt koji inicijativa “Za Plan” naglašava jeste nesuglasnost između novih regulacionih planova usvojenih nakon 2022. godine i Urbanističkog plana iz 1975. godine, koji je i dalje na snazi. Ova nesuglasnost može dovesti do ozbiljnih posljedica po održivost urbanog razvoja Banjaluke, postavljajući pitanje: da li vlasti mogu ignorirati zakonske okvire i nastaviti donositi odluke koje su očigledno u suprotnosti sa interesima građana? U ovom kontekstu, postavlja se pitanje odgovornosti tadašnjih i sadašnjih donosioca odluka, koji bi trebali djelovati u najboljem interesu zajednice.
Inicijativa se takođe pita šta se događa kada neusaglašenost postane norma. Mogu li odgovorni donosioci odluka ne primijetiti posljedice svojih postupaka i nastaviti s praksom koja je štetna za zajednicu? Ova pitanja ne samo da zahtijevaju hitne odgovore, već ukazuju i na potrebu za javnom raspravom i uključivanjem građana u procese planiranja. Uključivanje zajednice može doprinijeti razvoju održivih rješenja koja će zadovoljiti potrebe svih građana, a ne samo interesa pojedinaca ili korporacija.
Aktivisti iz inicijative “Za Plan” upozoravaju na potencijalne dugoročne posljedice trenutnog stanja. “Već sada osjećamo posljedice ranijih propusta, a možda je pravo vrijeme da se odgovorni kazne kako ne bismo svi snosili teret njihovih odluka”, ističu. Ova izjava oslikava duboku zabrinutost građana koji žele aktivno učestvovati u oblikovanju budućnosti svog grada. Oni ne žele biti pasivni promatrači u procesu koji se odvija bez njihovog učešća, već traže priliku da doprinesu razvoju zajednice na način koji je održiv i pravedan za sve.
U zaključku, građanska inicijativa “Za Plan” predstavlja važan glas u Banjaluci, ukazujući na brojne izazove i nepravilnosti u urbanističkom planiranju. Njihovi zahtjevi za transparentnošću, odgovornošću i održivim razvojem ne samo da su legitimni, već su i nužni za osiguranje bolje budućnosti za sve građane. U vremenu kada se urbanizacija ubrzano razvija, važno je da se građani aktivno uključe u procese donošenja odluka i osiguraju da njihovi interesi budu zaštićeni. Banjaluka, kao i svaki drugi grad, zaslužuje plan koji će odražavati potrebe svih svojih građana, a ne samo odabrane grupe investitora. Samo tako možemo osigurati da naš grad ostane mjesto koje će biti održivo, funkcionalno i ugodno za život.
