Politička Situacija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i Perspektive
Na kraju ovog mjeseca, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija planira održati važnu sjednicu koja će biti fokusirana na političke i sigurnosne prilike u Bosni i Hercegovini. Ova sjednica dolazi u trenutku kada se zemlja suočava sa brojnim izazovima, uključujući institucionalne blokade i političke krize koje su počele da se intenziviraju.
S obzirom na trenutnu situaciju, ovo je trenutak kada međunarodna zajednica ponovo usmjerava svoju pažnju na BiH, a potencijalne odluke koje će biti donesene mogle bi imati dalekosežne posljedice za budućnost zemlje.
Na dnevnom redu će se naći i izvještaj visokog predstavnika za BiH, Christiana Schmidta, koji će poslužiti kao osnova za raspravu o implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i funkcionisanju državnih institucija. Ovaj izvještaj ne predstavlja samo tehnički dokument, već i značajan indikator trenutnih političkih tenzija i odnosa moći unutar zemlje.
U tom kontekstu, bitno je naglasiti da su politička kriza i institucionalne blokade posljedica dugogodišnjih nepostignutih dogovora i nerazriješenih pitanja, koja su dodatno komplicirana vanjskim utjecajem i unutrašnjim sukobima.
Analiza Schmidtovog Izvještaja
Federalna televizija je nedavno objavila sažetak Schmidtovog najnovijeg polugodišnjeg izvještaja, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine. Ovaj dokument nudi detaljan uvid u izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, posebno u kontekstu približavanja 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma.
Schmidt ističe da je politička kriza dodatno pogoršana djelovanjem vlasti u Republici Srpskoj, predvođene Miloradom Dodikom, kroz niz poteza koji su usmjereni protiv državnih nadležnosti. Ovakvi potezi uključuju pokušaje slabljenja državnih institucija i jačanja entitetskih ovlaštenja, što stvara dodatne tenzije unutar političkog okvira.
Ono što zabrinjava su aktivnosti koje Schmidt smatra nastavkom strategije koja godinama podriva suverenitet i institucionalne temelje države. U njegovom izvještaju, naglašava se i potreba za jačanjem vladavine prava i zaštitom ljudskih prava, što bi moglo doprinijeti stabilnosti zemlje.
Iako situacija ostaje napeta, visoki predstavnik ukazuje na to da mir i opća sigurnost ostaju stabilni, zahvaljujući prisutnosti EUFOR-a, koji igra ključnu ulogu u odvraćanju potencijalnih sigurnosnih izazova.
Ovaj aspekt prisutnosti međunarodnih snaga može se smatrati važnim faktorom u održavanju relativne stabilnosti, ali i kao pokazatelj nedovoljne unutrašnje sposobnosti BiH za rješavanje vlastitih kriza.
Utjecaj Krize na Evropski Put
Jedan od ključnih aspekata Schmidtovog izvještaja je upozorenje na usporavanje evropskih integracija, koje su direktno pogođene političkim blokadama unutar države. On smatra da nedostatak spremnosti na kompromis između političkih aktera dodatno otežava napredak BiH ka članstvu u Evropskoj uniji.
Ovaj problem je često povezan s političkim interesima pojedinih stranaka koje prioritiziraju vlastite ciljeve umjesto općeg dobra. Ipak, izvještaj sadrži i pozitivne naznake, poput nedavnog usvajanja Programa reformi u Vijeću ministara, koji bi mogao otvoriti vrata za nastavak pregovora s EU.
Ovo predstavlja nadu za one koji smatraju da je evropska perspektiva ključna za stabilan i prosperitetan razvoj BiH.
Dejtonski Sporazum kao Temelj Stabilnosti
Visoki predstavnik naglašava da je Dejtonski sporazum obavezujući dokument koji osigurava suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Schmidt upozorava da su presude Ustavnog suda, kao i odluke državnih institucija, obavezne za sprovođenje, bez izuzetka.
Ova naglašena potreba za poštovanjem zakona dolazi u trenutku kada se suočavamo s raznim izazovima, uključujući i raspad koalicije koja je vladala na državnom nivou. Ova situacija može dovesti do daljnje destabilizacije koja bi mogla imati dalekosežne posljedice po politički sistem BiH i njen put ka evropskim integracijama.
Institucionalne Blokade i Njihove Posljedice
Tokom izvještajnog perioda, došlo je do ozbiljnih promjena unutar državne koalicije. Stranke Trojke su napustile savez s SNSD-om, dok HDZ i SNSD nisu prihvatili predložene rekonstrukcije Vijeća ministara, što je dovelo do potpune blokade ključnih državnih procesa i izostanka značajnih reformi.
Ova situacija stvara dodatne prepreke za daljnji razvoj i napredak zemlje, a Schmidt upozorava da je neophodno pronaći rješenja kako bi se spriječila institucionalna kriza. U ovom kontekstu, posebno je važno da se političke stranke vrate za pregovarački sto i pokušaju postići dogovor koji će omogućiti uspostavljanje funkcionalnih institucija.
Pravni Izazovi i Državna Imovina
Jedan od najvećih pravnih izazova s kojima se Bosna i Hercegovina susreće jeste neriješeno pitanje državne imovine. Schmidt naglašava da svaka jednostrana odluka, poput donošenja zakona o imovini u entitetima, predstavlja izravni napad na ustavni poredak i osnovne principe mirovnog sporazuma.
Ova situacija ne samo da komplikuje unutrašnje političke odnose, već i umanjuje povjerenje u institucije države. Potrebno je raditi na jačanju institucija i vraćanju povjerenja građana kako bi se osigurao održiv mir i stabilnost.
U zaključku, pred Bosnom i Hercegovinom se nalaze brojni izazovi koji zahtijevaju hitnu pažnju i djelovanje svih političkih aktera. Samo kroz zajednički rad i posvećenost poštovanju zakona i međunarodnih obaveza, može se osigurati stabilnost i napredovanje ka evropskim integracijama.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a će, bez sumnje, biti ključna prilika za ponovno razmatranje stanja u BiH i potencijalnih rješenja za trenutne probleme.
Ova sjednica ne samo da će osigurati međunarodnu podršku, već će i omogućiti Bosni i Hercegovini da se suoči sa svojim unutrašnjim izazovima, što je ključno za izgradnju prosperitetnije budućnosti.
