U posljednjim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini, ponovno su otvorene teme koje prijete stabilnosti države. Nakon sastanka Milorada Dodika i Dragana Čovića, priče o podjeli BiH na tri entiteta ponovo su uzburkale javnost. O ovim pitanjima, kao i o političkoj sceni u entitetu Republika Srpska, za “Slobodnu Bosnu” govorila je Tanja Topić, politička analitičarka iz Banje Luke. Njeni komentari ne samo da rasvjetljavaju trenutne odnose između političkih aktera, nego i ukazuju na duboku krizu političke kulture i morala u BiH.
Uvod
Politički prostor Bosne i Hercegovine ponovo je uzdrman porukama koje dolaze iz Banje Luke i Mostara. Sastanak lidera SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, otvorio je stara pitanja o mogućnosti formiranja trećeg entiteta. Ova ideja, koja se periodično pojavljuje u javnosti, izaziva zabrinutost kod građana i političkih analitičara. Prema Tanji Topić, iza takvih inicijativa često se ne krije stvarna namjera da se BiH podijeli, već politička taktika za skretanje pažnje s važnijih problema.
Razrada
Tanja Topić smatra da je Dodikov najnoviji istup samo još jedan pokušaj da uzdrma političku scenu i pošalje poruke o vlastitoj moći. Istovremeno, dolazak Dragana Čovića u Banju Luku i obnovljeno “savezništvo” dvojice lidera može poslužiti opoziciji u Republici Srpskoj kao upozorenje, ali i prilika da se jasno distancira od politike koja vodi ka podjelama.
Prema njenim riječima, Dodik ponovo koristi staru taktiku – provokacijama i prijetnjama pokušava dominirati političkim prostorom. Iako se njegove prijetnje često pokažu nerealnim, one stvaraju stanje permanentne napetosti u društvu. Dodik, kako kaže Topić, zna da u pozadini ima podršku dijela međunarodne zajednice i domaćih političara koji se pretvaraju da ne vide njegovu destruktivnu ulogu.
„Navikli su da mu okreću drugi obraz, dok on ruši ustavni poredak i vrijeđa one koji bi trebali braniti institucije BiH“, navodi Topić.
Analitičarka ističe da, iako se prijetnje o podjelama možda neće realizirati, njihova psihološka i društvena posljedica je itekako stvarna – produžava se politički haos, a građani gube nadu u promjene.
U nastavku, Topić se osvrće na unutrašnje turbulencije u opoziciji, posebno u PDP-u, gdje Draško Stanivuković pokušava formirati novi politički blok. Prema njenom mišljenju, to bi mogao biti početak kraja PDP-a u dosadašnjem obliku.
Ona naglašava nekoliko ključnih momenata:
-
Unutarstranački sukobi između starih članova i novih ambicioznih lidera.
-
Raslojavanje opozicije uoči vanrednih predsjedničkih izbora u RS-u.
-
Formiranje novog pokreta koji više liči na pokušaj centralizacije moći pod Stanivukovićem, nego na stvarno jačanje opozicije.
Topić smatra da će mnogi članovi PDP-a pokušati zadržati privid jedinstva do izbora, ali da će nakon toga uslijediti podjele koje bi mogle potpuno oslabiti stranku.
Posebno se osvrće na pojavu Branka Blanuše, kandidata SDS-a za predsjednika RS-a, koji je u TV duelu s direktorom Lukom Petrovićem pokazao visok stepen stručnosti i argumentacije. Ipak, Topić upozorava da znanje i kompetencija u društvu poput našeg ne donose pobjedu.
„Pretvorili smo se u društvo koje ismijava znanje, a veliča podobnost“, kaže ona.
Blanuša, koji se oslanja na vlastiti rad, a ne na političke veze, prema njenim riječima, trpi etikete i predrasude samo zato što dolazi iz SDS-a. Bošnjaci ga, smatra Topić, često odbacuju unaprijed, dok Hrvati tradicionalno podržavaju Dodikovog kandidata.
Topić navodi i širi paradoks bh. političke scene: oni koji otvoreno prijete državnom jedinstvu često dobijaju veću podršku birača nego oni koji nude stručnost i dijalog.
U razgovoru se dotakla i slučaja Nenada Nešića, koji je i pored brojnih optužbi za korupciju i pranje novca, nastavio obavljati javne funkcije. Novinari su otkrili da je Nešić stekao imovinu vrijednu najmanje milion maraka dok je bio direktor “Puteva RS-a”, a potom i ministar sigurnosti BiH.
Topić u tom kontekstu iznosi pesimističan stav o domaćem pravosuđu:
-
Nema vjere u profesionalni integritet institucija.
-
Kazne za visoku korupciju gotovo ne postoje.
-
Političari se osjećaju nedodirljivo jer im sudstvo i tužilaštvo to dopuštaju.
„Da je pravosuđe u BiH završilo ijedan slučaj visoke korupcije, danas bismo živjeli u pristojnijem društvu“, dodaje Topić.
Prema njenom mišljenju, stanje u kojem se korumpirani političari otvoreno rugaju građanima postalo je novo normalno, a institucije koje bi trebale štititi zakon pretvorene su u instrumente moći.
Zaključak
U zaključku razgovora, Tanja Topić ističe da Bosnu i Hercegovinu čeka nova politička drama, ali i da građani moraju pažljivo posmatrati šta se zaista krije iza retorike o trećem entitetu. Po njenom mišljenju, takve najave više služe kao dimna zavjesa za prikrivanje stvarnih problema – korupcije, ekonomske nesigurnosti i urušavanja institucija.
Dodikove prijetnje, Čovićevi kalkulantski potezi i slabost opozicije zajedno stvaraju atmosferu beznađa, u kojoj stranke preživljavaju, ali država polako propada.
I dok se političari bave međusobnim obračunima, zaključuje Topić, građani ostaju taoci njihovih igara moći. Umjesto razvoja, BiH tone u beskrajne sukobe i političke eksperimente, dok se, kako kaže, „stručnost, poštenje i rad sve više ismijavaju – a lojalnost i poslušnost postaju nova valuta uspjeha“.
