Helsinški odbor za ljudska prava osudio avanturističke politike u BiH
U posljednjim izjavama, Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, jasno je ukazao na opasnosti koje nosi promovisanje neodgovornih i avanturističkih politika koje mogu značajno ugroziti život građana Bosne i Hercegovine. Ove politike ne samo da izazivaju dodatno međureligijsko i međuetničko nepovjerenje, već i otvoreno krše Ustav zemlje, što može dovesti do novih podjela i sukoba. U vremenu kada je stabilnost ključna za oporavak društva, ovakvi stavovi samo dodatno kompliciraju već tešku situaciju.
Todorović je svoju izjavu dao povodom sastanka lidera SNSD-a Milorada Dodika i čelnika HDZ-a BiH, Dragana Čovića, koji je obilovao prijetnjama i dehumanizirajućom retorikom. Ovaj sastanak se može smatrati alarmantnim signalom za sve građane, posebno u kontekstu trenutne političke situacije u BiH. “Očigledno je da se iza takvih politika krije pokušaj skretanja pažnje javnosti s brojnih korupcionaških afera i lošeg upravljanja”, naglasio je Todorović, ističući kako se umjesto rješenja za stvarne probleme, građanima nude laži i politički avanturizam.
Opasnost “trećeg entiteta”
Jedna od posebno zabrinjavajućih tema, prema Todoroviću, jeste zagovaranje formiranja tzv. “trećeg entiteta”. Ova ideja se često pojavljuje u političkim krugovima, ali Todorović smatra da je to izrazito opasna politika koja može izazvati daljnje sukobe. “Takve izjave ne nude nijedno stvarno rješenje za život građana. Ne rješavaju siromaštvo, nezaposlenost ili odlazak mladih, već samo potpiruju strah i nesigurnost”, izjavio je Todorović, ističući da političke elite koriste ovu retoriku kako bi očuvale svoju vlast.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti da ideja “trećeg entiteta” nije samo politička fraza, već potencijalno opasna strategija koja bi mogla dovesti do dodatne fragmentacije društva. Tokom ratnih dešavanja 1990-ih, takve ideje su se pokazale kao okidači sukoba, a sada, u vremenu tranzicije i izgradnje mira, ova retorika može ponovo aktivirati stare rane. U tom smislu, građani moraju biti oprezni prema onima koji koriste strah kao alat za jačanje svoje moći.
Poruka građanima i političarima
Na kraju, Todorović je pozvao sve građane, političke subjekte i širu javnost da odbace retoriku podjela te se okrenu vrijednostima dijaloga i izgradnje mira. Smatra da je jedino odgovorna politika, zasnovana na pravdi i poštovanju različitosti, sposobna stvoriti sigurnost i napredak za sve građane. “Samo zajedničkim radom možemo obezbijediti bolju budućnost za BiH”, poručio je Todorović. Ova poruka je posebno važna u trenutku kada se društvo suočava s izazovima kao što su ekonomska kriza, odlazak mladih i politička nestabilnost.
Osim toga, važno je napomenuti da se ovakve političke tenzije ne događaju u vakuumu. One su rezultat dugotrajnih socioekonomskih kriza i nezadovoljstva građana, koji se često osjećaju isključenima iz procesa donošenja odluka. Na primjer, nezaposlenost mladih u BiH iznosi više od 60%, što je alarmantna brojka koja zahtijeva hitne mjere. Ova situacija zahtijeva proaktivan pristup, kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje odnosa među različitim etničkim grupama i kako bi se osigurao prosperitet za sve.
Kako bi se izgradili bolji odnosi unutar društva, potrebno je raditi na jačanju institucija i promovisanju vladavine prava. Helsinški odbor za ljudska prava naglašava važnost obrazovanja i svjesti među građanima, kako bi se osnažili mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i promovirali demokratski principi. U ovom smislu, važno je uključiti mlade ljude u procese donošenja odluka, jer oni su budućnost društva i njihovo mišljenje ima veliku težinu. Očigledno je da građani zaslužuju političko vođstvo koje će ih predstavljati s poštovanjem i uvažavanjem, a ne ih dijeliti i marginalizirati.
U tom kontekstu, neophodno je da politički lideri preuzmu odgovornost za svoje postupke i izjavama koje daju. Rješavanje postojećih problema u Bosni i Hercegovini, kao što su korupcija, nezaposlenost i ekonomska nejednakost, treba biti prioritet. Samo na taj način građani mogu početi vjerovati u institucije i političke procese, što je ključno za održavanje mira i stabilnosti u zemlji. Bez sumnje, otvoren dijalog i transparentnost u radu vlasti su ključni za izgradnju povjerenja među građanima.
