Nacionalna scena u Venezueli nalazi se u izuzetno napetom stanju nakon što su američke aktivnosti u regionu pojačane, a vlasti u Caracasu otvoreno govore o mogućim posljedicama. Prema izjavama koje dolaze iz vrha venezuelanske politike, predsjednik Nicolás Maduro spreman je uvesti vanredno stanje ukoliko se desi američki vojni napad, dok njegove najbliže saradnice i drugovi upozoravaju na katastrofalne posljedice takvog poteza.
U najnovijim obraćanjima, potpredsjednica Delcy Rodríguez odbacila je tvrdnje Washingtona da su američke operacije usmjerene na suzbijanje krijumčarenja droge, nazivajući ih „velikom laži“. Umjesto toga, Rodríguez iznosi tezu da je pravi cilj prisvajanje venezueljskog prirodnog bogatstva — nafte, plina, zlata i drugih resursa — te da je kampanja usmjerena prema kontroli strateških resursa koji imaju globalnu vrijednost. Ona je pritom optužila i pojedine američke zvaničnike za propagiranje militarističkih namjera, nazivajući ih simbolima onoga što je opisano kao asertivna vanjska politika SAD-a.
U govoru koji je odjeknuo u državnim i međunarodnim medijima, Rodríguez je iznijela i konkretne implikacije mogućeg proglašenja vanrednog stanja: takva mjera bi, prema njenim riječima, odmah omogućila Maduru dodatne ovlasti — mobilizaciju oružanih snaga, zatvaranje granica i preuzimanje nadzora nad ključnom infrastrukturom. Osim toga, upozorila je da će svi koji javno podržavaju vanjsku intervenciju biti označeni i sankcionisani, jasno poručivši da „oni koji pozivaju na invaziju ne mogu biti smatrani Venezuelcima“.
S druge strane, izvještaji iz inostranih medija, uključujući i informacije koje je objavio NBC News, govore o tome da američki vojni zvaničnici razmatraju niz opcija za djelovanje unutar Venezuele, pri čemu su kao jedna od razmatranih taktika navedeni i napadi dronovima usmjereni na ciljeve povezane s trgovinom drogom. Prema tim izvorima, takve operacije su predmet aktivnih planiranja i mogle bi biti izvedene „u narednim sedmicama“, ako se procijeni da su neophodne.
Analitičari koji prate situaciju iz neposredne blizine daju oprezne, ali realistične procjene. Phil Gunson iz Crisis Groupa, smješten u Caracasu, ističe da je malo vjerovatno da će doći do pune američke invazije s pješaštvom i okupacijom — ali, upozorava, „sve opcije su na stolu“. On smatra da su praktičniji oblici vojne akcije oni koji ciljaju određene interne strukture ili objekte pod izgovorom borbe protiv trgovine drogom, umjesto direktnog napada na predsjedničku palaču ili otvoreno uništenje vojnih kompleksa.
Da sumiramo, ključne tačke situacije su:
- Politička spremnost: Madurov režim demonstrira odlučnost da brzo proširi ovlasti ukoliko ocijeni da je zemlja ugrožena.
- Optužbe za resurse: Caracas tvrdi da su stvarni interesi vanjske pritiske povezani s eksploatacijom venezueljskih resursa, ne samo suzbijanjem kriminala.
- Vojne opcije: SAD navodno razmatraju precizne udare i napade dronovima, dok veća invazija ostaje malo vjerovatna, ali nije isključena.
- Retorička eskalacija: Javne izjave i međusobne optužbe dodatno podižu stepen napetosti i smanjuju prostor za diplomatsko rješenje.
Ovakav niz događaja ima višeslojne posljedice. Unutar zemlje, najava vanrednog stanja utiče na osjećaj sigurnosti građana, ekonomske tokove i mogućnosti političkog djelovanja opozicije. Na međunarodnom planu, napetosti između dvije velike sile povećavaju rizik od šire destabilizacije u regionu i kvare mogućnosti za mirno rješavanje sporova kroz diplomatiju.
Zaključno, trenutno stanje između Venezuele i Sjedinjenih Država karakteriše visoka razina neizvjesnosti i potencijal za brzu eskalaciju. Dok Maduro i njegovi saveznici sve češće koriste retoriku spremnosti i odbrane, izvještaji o mogućim američkim vojnim opcijama ukazuju na realan vojni pritisak. Najkritičnije pitanje ostaje da li će se sukob ograničiti na lokalizovane udare i pritiske ili će prerasti u širu krizu s dalekosežnim posljedicama. Neizvjesnost u narednim sedmicama učiniće svaki novi javni istup, svaku vojnu aktivnost i svaki diplomatski korak ključnim za dalji razvoj događaja.
