Reakcija Milorada Dodika na dolazak Marte Kos u Sarajevo
Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske i jedan od ključnih političkih figura u Bosni i Hercegovini, nedavno je izrazio svoje nezadovoljstvo povodom posjete Marte Kos, evropske komesarke za proširenje, Sarajevu. Ova posjeta izazvala je brojne reakcije, a Dodik ju je opisao kao čin poniženja za sve narode koji žive u Bosni i Hercegovini. Ovakva izjava postavlja pitanja o ulozi međunarodne zajednice i njenom uticaju na unutrašnje političke prilike u zemlji, posebno u kontekstu sve prisutnijih tenzija među različitim etničkim grupama.
Dodik je u svom obraćanju na društvenoj mreži X naglasio kako posjeta Marte Kos predstavlja ohrabrenje za destruktivno djelovanje određenih političkih elita u zemlji. Ova izjava može se shvatiti kao odraz njegovog stava da međunarodne institucije, poput Evropske unije, često previđaju složenu političku stvarnost u Bosni i Hercegovini, te podržavaju određene grupe na račun drugih. “Ona nije došla kao neutralni posmatrač, već kao aktivni učesnik u bošnjačkoj političkoj agendi”, izjavio je Dodik, čime je ukazao na svoj osjećaj da su određeni narativi favorizovani na račun prava i interesa drugih naroda, posebno Srba.
Dodikove tvrdnje ne dolaze bez osnova, s obzirom na složenu političku dinamiku koja se odvija u Bosni i Hercegovini. U svom dugom statusu, on je kritizirao pristup Marte Kos, navodeći da je njen nastup bio opterećen pristrasnošću. “Kao portparol bošnjačke muslimanske politike, njena retorika samo dodatno podstiče podjele i razdore unutar društva”, rekao je Dodik. Ove riječi mogu se interpretirati kao poziv na preispitivanje uloge EU u rješavanju etničkih napetosti, uz napomenu da bi svaka podrška trebala biti zasnovana na ravnoteži između svih naroda u BiH.
Dodik je također ukazao na nedavne izjave Marte Kos o Ukrajini, gdje je ona tvrdila da je zemlja “zrela za otvaranje pregovora sa EU”. Ova izjava, prema Dodiku, dodatno oslikava licemjerje evropskih institucija, koje, dok govore o “evropskim vrijednostima”, podržavaju zemlje u kojima su korupcija i sukobi prisutni. “Kakvu to poruku šalje?”, upitao je Dodik, ističući kako Srbi, koji brane svoju autonomiju i ustavne principe, bivaju nepravedno označeni kao problem. Njegova kritika može se vidjeti kao uvod u širi diskurs o tome kako se međunarodne institucije ponašaju prema različitim narodima u BiH, posebno u kontekstu pritisaka na Republiku Srpsku.
Osim toga, Dodik je ukazao na apsurdnost situacije u kojoj se od evropskih zvaničnika traži da podrže vladavinu prava, dok istovremeno podržavaju osobu koja nije izabrana na demokratski način, a koja ima ovlaštenja da nameće zakone. “Kad Kos govori o ‘pravnoj državi’, zapravo misli na državu u kojoj zakoni dolaze iz Brisela”, dodao je Dodik, što dodatno ukazuje na njegovu sumnju u legitimitet evropskih institucija. Ova izjava može otvoriti široku diskusiju o pitanju kako međunarodne organizacije oblikuju zakonodavne okvire u zemljama s kompleksnim političkim sistemima poput BiH.
U nastavku, Dodik je izrazio zabrinutost zbog budućnosti Bosne i Hercegovine, govoreći o percepciji zemlje kao “male EU”, projekta koji je trebao biti simbol kompromisa i saradnje među narodima. Međutim, prema njegovim riječima, Bosna se pretvorila u eksperiment duboke države koja nastoji da od BiH napravi muslimansku državu. “Oni žele da Bosnu iskoriste kao prostor za vraćanje nepoželjnih migranata iz svojih zemalja”, istakao je Dodik, čime je naglasio opasnosti koje predstavljaju geopolitičke igre za stabilnost i suverenitet zemlje.
Dodik je također ukazao na to da su interesi određenih evropskih zemalja, posebno Njemačke, od početka vezani za resurse Bosne i Hercegovine. “Njemačkoj ovdje od početka interesuje samo jedno – resursi. Sve je pitanje imovine”, rekao je Dodik. Ova izjava odražava njegovu odlučnost da se bori za prava i interese svog naroda, koji su često marginalizovani u širem evropskom okviru. Njegova retorika može se posmatrati kao poziv na jačanje suvereniteta Republike Srpske i zaštitu njenih resursa od vanjskih pritisaka.
Na kraju, Dodik je ponovio da Republika Srpska neće pristati na pritiske i lekcije od strane evropskih birokrata. “Republika Srpska je pionir buđenja naroda koji se vraća stvarnim demokratskim vrijednostima”, poručio je, naglašavajući da su ovi procesi suverenizma prisutni ne samo u njegovoj regiji, već i širom Evrope. “To što danas govori Banjaluka, sutra će govoriti mnogi evropski gradovi”, zaključio je Dodik, podvlačeći svoju viziju budućnosti koja bi trebala biti zasnovana na suverenitetu i poštovanju prava svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini.
